Kategorija: Nagrada Viktor Kovačić za životno djelo

Godišnja izložba ostvarenja 2021 u Karlovcu od 1. do 14. 9.

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini krenula je na turneju po gradovima u kojima djeluju društva arhitekata, a prvo je gostovanje u Karlovcu, u dvorani Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, ulica Ivana Banjavčića 8.

“Točka na A” ponovno se prikazuje na HRT 3

Dokumentarna serija “Točka na A – suvremena hrvatska arhitektura” ponovno se prikazuje na Trećem programu HTV-a, srijedom u 20:05 sati. Serija se sastoji od 12 epizoda, a prikazivanje je počelo 22. lipnja. Reprizom se najavljuje prikazivanje nove sezone serije, naslovljene “Čovjek i prostor”, planirano za jesen ove godine.

Fotografije otvorenja GIO 2021 i dodjele nagrada

Prošle srijede, 1. lipnja 2022., u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu otvorena je Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2021. godini, a na otvorenju su dodijeljene godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Fotografije iz Lapidarije možete pogledati u galeriji.

Akademik Dinko Kovačić

Dinko Kovačić jedna je od najrelevantnijih figura splitske i hrvatske arhitektonske scene 20. stoljeća te važan predstavnik kritičkog regionalizma, koji je kroz svoj opus stvorio jedinstvene i vrijedne primjere koji su hrvatsku arhitekturu pozicionirali na svjetskoj karti. Akademik Dinko Kovačić rođen je u Splitu 1938. godine. Gimnaziju je završio u Splitu 1957., a 1963. je… Nastavi čitati Akademik Dinko Kovačić

Ante Rožić, dipl.ing.arh.

Ante Rožić jedan je od ključnih protagonista hrvatske arhitekture druge polovice 20. stoljeća. Radni vijek proveo je u Makarskoj, a najveći dio svog opusa ostvaruje u Južnoj Dalmaciji. Rožićev opus je umjereno obiman, evolutivan i vrlo konzistentan, a njegova „periferna“ pozicija i duboka ukorijenjenost u lokalni kontekst doveli su ga do razvoja vlastitog arhitektonskog pristupa… Nastavi čitati Ante Rožić, dipl.ing.arh.

Dragomir Vlahović

Dragomir – Maji Vlahović Gledajući unatrag na razvoj moderne arhitekture pri pomisli na najljepša djela, često nam je prva misao obiteljska kuća. Zato i ne čudi što se razvoj ideja i teorija u arhitekturi tipično demonstrira kroz projektiranje obiteljske kuće, one su naime esencija arhitekture. Dragomir – Maji Vlahović cijeli se radni vijek primarno bavi… Nastavi čitati Dragomir Vlahović

Marijan Hržić

Arhitekt Marijan Hržić je projektant, urbanist, sveučilišni profesor, teoretičar i publicist, koji na osebujan način objedinjuje sva područja arhitektonskog djelovanja. Njegov cjelokupni opus usmjeren je na urbanističku problematiku i predstavlja sinergiju promišljenih urbanističkih prijedloga i teorijskih postavki. Krajnji je rezultat respektabilna projektantska praksa i brojni inovativni prijedlozi urbane obnove Zagreba i drugih naših gradova. Realizacije… Nastavi čitati Marijan Hržić

Branko Kincl

Životni put i opus arhitekta Branka Kincla (Zagreb, 1938.) predstavljaju jedinstvenu pojavnost na hrvatskoj arhitektonskoj sceni. Iz opusa, koji je nastao u razdoblju od gotovo pedeset godina, može se iščitati jedinstven raspon razina i područja arhitektonskog djelovanja: stručni, nastavni i znanstveno-istraživački rad, prostorno, urbanističko i detaljno planiranje, projektiranje i realizacija stambenih, poslovnih i javnih zgrada,… Nastavi čitati Branko Kincl

Ivan Crnković

Arhitekt Ivan Crnković dobitnik je nagrade “Viktor Kovačić” za životno djelo Udruženja hrvatskih arhitekata 2011. godine. Njegovo višestruko slojevito djelo sveobuhvatno je u stručnom, edukativnom i artističkom opusu, te predstavlja poseban reper na hrvatskoj arhitektonskoj sceni. Nakon velikih modernističkih arhitekata koji su djelovali pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, čije djelo postupno krči put u… Nastavi čitati Ivan Crnković

Edo Šmidihen

Prvo desetljeće 21. stoljeća završava svojevrsnom krizom arhitektonske discipline u Hrvatskoj. Unutar opće društvene percepcije struka je razapeta između kriterija “elitističkih aspiracija” i pragmatične nekritičke produkcije “vizualne retorike” u službi kratkoročnog interesa. Istovremeno, svjedoci smo nepovratne devastacije gotovo svih nivoa okoliša, najvećeg kvalitativnog resursa hrvatskog prostora, osnovnog medija djelovanja arhitekta, ali i medija u isključivoj… Nastavi čitati Edo Šmidihen

Bogdan Budimirov

Bogdan Budimirov (1928.) započeo je svoju profesionalnu karijeru veoma rano, još za vrijeme studija, u uvjetima poslijeratne obnove i sveopće oskudice. Potaknut idejama istraživanja odmah se uključio u projekte masovne gradnje, od studentskih domova, preko socijalnih stanova do jeftinih turističkih kompleksa. Ta ga je praksa dovela do kriterija minimalnih uvjeta gradnje iz čega se razvio… Nastavi čitati Bogdan Budimirov

Radovan Miščević

Nagrada za životno djelo arhitektu urbanistu Radovanu Miščeviću dodjeljuje se u trenutku kada je u pripremi za tisak njegova knjiga «FENOMEN GRADA -urbanizam, arhitektura, umjetnost, voda i priroda u gradu».Upravo ova činjenica najbolje govori o njegovoj neiscrpnoj radnoj energiji, optimizmu i vjeri u opravdanost društvenog i stručnog angažmana.Preko polovine stoljeća bavi se s velikim uspjehom… Nastavi čitati Radovan Miščević

Josip Uhlik

Arhitekt Josip Uhlik radio je u svojoj bogatoj praksi sve vrste objekata i planova, rješavao sve zadatke koji su se pred njega postavljali. Projektirajući školu ili hotel, aerodrom ili tvorničku halu, upravnu zgradu ili urbanistički plan uvijek je davao svoj maksimum. Radeći u vremenu u kojem su arhitekti bili «zvijezde» gradilišta, a ne časopisa (… Nastavi čitati Josip Uhlik

Andrija Šain

Svojim dugogodišnjim radom zadužio je i današnje arhitekte. Njegove jednostavne, funkcionalne, ali i regionalne građevine svjedoče i danas o visokoj razini i kulturi građenjahotel Libertas, Palace u Dubrovniku, hotel Adriatic u Opatiji, turističko naselje Rubin u Rovinju

Nikola Filipović

Što bi onda u ovog stvaraoca sažimalo to djelo, koje se naziva životno, a što nije ono općenito u duhu imena ove nagrade? Što bi bilo postvarenje takve osobnosti, ono posebno, jedinstveno i ispred svih?Premda je pred nama golem opus, odgovor je trenutačan: nabrano, stakleno pročelje hotela Dubrovnik II u Gajevoj ulici, ta ondulirana kartezijanska… Nastavi čitati Nikola Filipović

Fedor Wenzler

Najvećim priznanjem odlikovati najposjećenijeg sportskog i dokoličarskog toposa i permanentnog ekološkog laboratorija Zagreba znak je dobrog ukusa i osjećaja za “timing”. Ove je godine navršeno 50 godina od Wenzlerova diplomskog rada “SRC Jarun” 1952. pod mentrostvom profesora Seisela, a prošlo je 15 godina od otvorenja Jarunskog parka 1987., za Univerzijadu. Usput, od ideje do realizacije… Nastavi čitati Fedor Wenzler

Ines Filipović

Djela arhitektice Ines Filipović su u hrvatsku arhitekturu unijela visoke standarde kvalitete kultiviranog javnog prostora.Ona je autor s Nikolom Filipovićem kapitalnih zagrebačkih donjogradskih interpolacija (Hotel Dubrovnik II.i INA-Naftaplin).U svom autonomnom radu na nizu interijerskih realizacija kolegica Filipović je u našoj sredini, ne samo ponovno uspostavila svijest o interijeru kao eminentno tradicionalnom lossovskom i kovačićevskom problemu,… Nastavi čitati Ines Filipović

Boris Krstulović

Krstulovićeva arhitektura obilježuje karakterističnu etapu razvoja hrvatske arhitekture u kontekstu razvoja svjetske arhitekture sedamdesetih godina 20.stoljeća. Njegova se ostvarenja odlikuju inventivnim oblikovanjem arhitektonskih volumena, naglašenom racionalnom plastičnom obradom površina te dinamično oblikovanom konstrukcijom, pretežno u armiranom betonu. Bitna je karakteristika Krstulovićeva stvaralaštva njegov kontinuirani rad na svakom pojedinom zadatku-od početne ideje arhitektonskog djela i projektiranja… Nastavi čitati Boris Krstulović

Miroslav Begović

Zanimljiva je činjenica da se savršenstvo svijeta ne temelji na jednoobraznosti, već na dvojnosti: Kinezi su to genijalno shvatili znakom yina i yanga kao simbolima opreke među kojima uvijek postoji razdoblje mijene koja omogućuje kontinuitet u evoluciji i involuciji. Stari Egipćani su zapisali: „ Ja sam jedno što postaje Dvoje.“ Budućnost čovječanstva ovisi o spoznaji… Nastavi čitati Miroslav Begović

Slavko Jelinek

Pozemašan opus arhitekta Slavka Jelineka, uglavnom posvećen stanovanju, nastao je u strogo uvjetovanim prilikama sa sinusoidama u društvenom i gospodarskom tretmanu te specifične arhitektonske teme. I u takvim nezahvalnim uvjetima nastali su nezaobilazni primjeri kvalitetne stambene arhitekture tog perioda, a poslovna zgrada “Zagrepčanka” spontano je postala jedan od elemenata identiteta Zagreba.

Boris Magaš

Arhitekt akademik profesotr dr. Boris Magaš autor je mnogobrojnih značajnijih projekta i realizacija među kojima Muzej u Sarajevu, hoteli Solaris u Šibeniku i Splitski stadion predstavljaju paradigmatska djela, svaki na svom području, moderne hrvatske arhitekture. Autor je također niza stručnih teoretskih i znanstvenih radova a kao profesor zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta odgaja brojne generacije mladih arhitekata… Nastavi čitati Boris Magaš