Bogdan Budimirov (1928.) započeo je svoju profesionalnu karijeru veoma rano, još za vrijeme studija, u uvjetima poslijeratne obnove i sveopće oskudice. Potaknut idejama istraživanja odmah se uključio u projekte masovne gradnje, od studentskih domova, preko socijalnih stanova do jeftinih turističkih kompleksa. Ta ga je praksa dovela do kriterija minimalnih uvjeta gradnje iz čega se razvio poseban interes za oblikovanje sustava koji integriraju u cjelovit dizajnerski postupak prividno razdvojene procese – konstrukciju, tehnologiju i oblikovanje. Krećući se u područjima ekstremno limitiranih operacija njegova je praksa nužno izašla iz standardnih okvira arhitektonskog i dizajnerskog produkta što ga je dovelo na posve nove i neistražene teritorije na kojima je trebalo djelovati poput istraživača i pronalazača. U području sistemskog dizajna uklonjene su granice između arhitekture i dizajna a postupak građenja i oblikovanja tretiran je na način industrijskog dizajna. Takva je praksa podrazumijevala timski rad i finalni proizvod kao rezultat organizacije cjelokupnog sustava.Budimirov je jedan od pionira montažne gradnje velikih serija i industrijskog proizvođenja građevina. Autor je mnogobrojnih inovativnih rješenja u graditeljstvu i proizvodnji namještaja od kojih su nekolicina zaštićena domaćim i inozemnim patentima. Budimirov se veoma rano, već početkom šezdesetih, afirmirao kao autor ili koautor različitih montažnih sistema za građevine od betona, čelika i drveta. Krajem šezdesetih nastavlja svoju praksu u Muenchenu gdje za veliku projektnu tvrtku Plan GmbH projektira i izvodi novi sajam u Nuernbergu te vodi natječajne projekte za ministarstva u Bonnu, sjedište SPD u Bonnu i novu zračnu luku u Muenchenu. U osamdesetima napušta arhitektonsku praksu i posvećuje se dizajniranju ekskluzivnog uredskog namještaja. Po povratku u Hrvatsku, 1988. godine, nastavlja s dizajnerskom praksom i aktivno djeluje u profesionalnim udrugama. Radovi Bogdana Budimirova objavljeni su u uglednim domaćim i inozemnim publikacijama među kojima se posebno izdvajaju knjige Uda Kultermana s pregledima suvremene svjetske arhitekture.Vladimir Mattioni