Uključivanje javnosti u planiranje i uređenje javnih prostora

U Karlovcu je prošli tjedan, 11. i 12. 4.2018.  održan prvi susret projektnih partnera u sklopu  projekta „Čiji je ovo grad?“ s temom aktivnog sudjelovanja javnosti u planiranju i uređenju javnih prostora. Projekt „Čiji je ovo grad?“ osmislilo je Društvo arhitekata Varaždin, a provodi ga u suradnji s Društvom arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac, Društvom arhitekata Šibenik, Društvom arhitekata Zadar i Društvom arhitekata Istre. Svrha projekta je osnivanje suradničke i zagovaračke platforme za suvremeno planiranje javnih prostora na participativan i integralan način.

Prvi dan susreta prošao je u razmjeni iskustava i analizi stanja javnih prostora u pet hrvatskih gradova. Navedeni su pozitivni i negativni primjeri i uočena neka zajednička iskustva, ali i neke specifičnosti.

Drugi dan susreta u Karlovcu govorilo se o uključivanju javnosti u planiranje javnih prostora. Suvremeni pristup potiče uključivanje i drugih dionika, osim predstavnika lokalne uprave i arhitekata, i to javnih institucija, civilnih udruga i građana. Sociologinja Diana Magdić govorila je o modelima participativnog planiranja prostora navodeći splitske primjere. Naglasila je da je za uključivanje građana bitna motivacija te da javni interes treba svesti na osobnu razinu. Građanima treba objasniti da će kvalitetan javni prostor ne samo povećati kvalitetu života nego i podići cijenu privatnih nekretnina u svojoj blizini, isto kao što će zapušten ili neadekvatan javni prostor srušiti vrijednost nekretnina koje ga okružuju. Skrenula je pozornost i na mogućnost manipuliranja mišljenjem javnosti kroz provođenje anketa, bilo kroz svjesno ili nesvjesno formuliranje sugestivnih pitanja ili pak kroz opetovano popunjavanje ankete od strane pojedinaca ili neke interesne skupine što dovodi do nerealnih rezultata. Kao metodu koja se u praksi pokazala kao najproduktivnija, istaknula je osnivanje fokus grupa koje se sastoje od 5 do 10 zainteresiranih pojedinaca koji nisu isključivo iz znanstvenih tj. stručnih krugova već i iz civilnog sektora. U raspravi nakon izlaganja postavljena su i neka zanimljiva pitanja. Da li je uključivanje javnosti u planiranje javnih prostora tema kojom bi se trebali baviti arhitekti? Kako interes javnosti može postati relevantan za donošenje odluka o prostoru osim kroz aktivistički rad udruga koji se često percipira kao „protudržavno djelovanje“? Koliko su europski modeli i europski projekti, u kojima je uvijek obavezna participacija građana, zapravo primjenjivi u hrvatskom kontekstu?

Idući susret projektnih partnera održat će se u lipnju u Zadru a tema će biti privremeno korištenje prostora, male intervencije i umjetnost u javnom prostoru. Završni susret planiran je za listopad i održat će se u Varaždinu s temom inovativnih metodologija u planiranju javnih prostora. Na kraju projekta, sva razmijenjena znanja i iskustva bit će sistematizirana i objedinjena te u obliku preporuka objavljena u priručniku za suvremeno planiranje javnih prostora u lokalnom, hrvatskom kontekstu.

Maja Kireta i  Emilija Vlahek