
Tijana Stevanović – Suočavanje s “odvojenim projektiranjem”
Udruga Slobodne veze i Udruženje hrvatskih arhitekata pozivaju vas na predavanje Tijane Stevanović naziva Suočavanje s “odvojenim projektiranjem”: Postajanje arhitektom u samoupravljanju, koje će se održati u četvrtak, 4. prosinca 2025., u 18 sati u prostoru DAZ/UHA, Trg bana J. Jelačića 3/1.
Predavanje se bavi problemom široko rasprostranjenog lamentiranja i nezadovoljstva uočenog tijekom istraživanja arhitektonske prakse u poslijeratnoj Jugoslaviji, u kontekstu velike transformacije zemlje kroz politiku radničkog samoupravljanja. Razmatra se napet odnos arhitekata prema samoupravljanju u socijalističkoj državi, polazeći od marksističke kritike “odvojenog projektiranja” francusko-brazilskog arhitekta i teoretičara Sérgia Ferra, odnosno odvajanja manualnog i mentalnog rada, kao temelja moderne arhitektonske discipline. Ferrova hipoteza o samoupravljanju kao fenomenu koji izvorno proistječe iz gorkih emancipacijskih borbi građevinskih radnika na gradilištima devetnaestog stoljeća, služi kao polazište rasprave o potencijalu autogestiona: kao političke prakse koja osporava prešutnu hijerarhiju u arhitektonskom projektiranju koja ideju pretpostavlja realizaciji, istodobno ukazujući na povijest poraza i brisanja građevinskih radnika.
Polazeći od prijedloga kulturnog teoretičara Raymonda Williamsa o metodološkom usmjeravanju na “strukture osjećaja”, te čitanjem autoetnografskog istraživanja vodećeg mislioca i kritičara jugoslavenskog samoupravljanja s ljevice, Rudija Supeka — razmatra se da osobno iskustvo budućih jugoslavenskih arhitekata sa podruštvljenom građevinskom proizvodnjom tijekom ranih Omladinskih radnih akcija naglašava temeljno proturječje postajanja arhitektom u samoupravljanju. Analizom tragikomičnog prikaza Palladijeve melodrame u knjizi Zaludna mistrija Bogdana Bogdanovića te očajavanja Vjenceslava Richtera nad neadekvatnim prijevodima kapitalističkih razvojnih modela u Jugoslaviji i njegova zahtjeva za većom političkom angažiranošću arhitekata, nezadovoljstvo i beznađe arhitekata ne promatraju se kao izolirani ili osobni prijepori, nego kao strukturni uvjeti tog proturječja.
Ovo predavanje dio je recentne inicijative istraživača uključenih u međunarodni projekt Translating Ferro/Transforming Knowledges (UK, Brazil) kojom se u arhitekturi uspostavlja novo polje Studija proizvodnje (Production Studies), polazeći od potrebe za razvojem kritičkog razumijevanja odnosa između arhitektonskog projektiranja i građevinskog rada. Studije proizvodnje kao premisu uzimaju tvrdnju Sérgia Ferra da organski odnos arhitekture prema kapitalizmu generira tendenciju zanemarivanja procesa građenja unutar arhitektonskog diskursa, čime se strukturno potkopava važnost građevinskog rada za arhitektonsku profesiju.
Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

Tijana Stevanović je istraživačica i predavačica u području arhitektonske humanistike, zaposlena kao predavačica povijesti i teorije arhitekture na Bartlett School of Architecture, University College London (2015.–). Nakon studija arhitekture u Beogradu i prakse u Grazu, dobila je stipendiju za kulturne studije na SSEES-u, UCL, a potom završila doktorat iz arhitektonske teorije i kritike na Newcastle Universityju te postdoktorsko istraživanje na Kraljevskom institutu za arhitekturu, KTH, Stockholm.
Njezina se istraživanja bave sjecištem političkog i osobnog u arhitektonskoj povijesti i historiografiji, s naglaskom na pitanja organizacije rada, građevinske tehnologije i usmene povijesti, a objavila ih je u uredničkim izdanjima poput Building Sites (2025.), Architecture and Feminisms (2018.), Industries of Architecture (2016.) i drugima. Trenutno uređuje poseban broj Journal of Architecture, “Infinite Flex: Techniques and Technologies of Flexibility in Architectural Production”, zajedno s Katie Lloyd Thomas, te piše svoju prvu monografiju, Incorporating Self-management: Architectural Production in Yugoslavia. U kreativnom radu surađuje s umjetnicima, kustosima i dizajnerima na temama koje obuhvaćaju feminističke prakse znanja, demokratizaciju dizajna i kulture memorijalizacije, kao što su između ostalog: Her Know-How (2024.–), Species of Theses and Other Pieces (2022.), i small memorials (2020.).
Nakon predavanja slijedi razgovor koji će moderirati Nataša Bodrožić i Frano Petar Zovko.
Ovim događanjem Udruženja hrvatskih arhitekata pokreće novu programsku liniju Čovjek, prostor, rad u kojoj se bavimo različitim aspektima odnosa izgrađenog okoliša i ljudskog rada, razumijevajući arhitektonski projekt kao rezultat, ali i nacrt radnog procesa, a arhitekta_icu kao radnika_icu na tržištu. Programskom linijom u različitim formatima, interdisciplinarno te na nacionalnoj i međunarodnoj razini otvaramo teme radnih uvjeta u arhitektonskim studijima i na gradilištima, pozicije arhitekata_ica na tržištu rada, alternativnih modela organizacije projektantskih i graditeljskih praksi te radničkog udruživanja u arhitekturi i bliskim područjima.
Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.




