?Povodom tematske sjednice Skupštine Grada ZagrebaTematska sjednica Skupštine grada Zagreba održana je u četvrtak 18. ožujka 2010. godine. Na inicijativi zahvaljujemo Dinki Pavelić, zastupnici Nezavisne liste Tatjane Holjevac.Kad bi Skupština morala raspravljati samo o jednom slučaju, onom „Cvjetni prolaz“, netko bi mogao zaključiti da ideoloških/stranačkih razlika među zastupnicima – nema; zastupnici su, naime, skoro unisono zastupali stav o prestanku gradnje unutar bloka Ilica-Preradovićev trg-Preobraženska-Varšavska-Gundulićeva.Sjednica nije bila pretjerano zanimljiva (možda i zato jer gradonačelnika nije bilo), pogotovo za nekoga tko dosad nije prisustvovao sličnim političkim zasjedanjima pa je imao veća očekivanja, poput jače izražene uloge opozicije (ipak, da zastupnicima ne manjka duha, pokazao je zastupnik Korolija, koji je, kao izvor broja stanovnika i površine nekolicine gradova pored Zagreba, naveo Wikipediju). Osim toga, s obzirom da je većina zastupnika baratala izrazima poput „predlaže se“, „preporuča se“… postavlja se pitanje ima li Skupština uopće ovlasti narediti nešto? Čemu zaključak (koji je izglasala većina u Skupštini) ako on nema obvezujuću ulogu?U ime Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, Irena Matković predstavila je Zagreb-plan, dokument koji obrađuje dugoročnu viziju Zagreba (sve do 2030.). Njega je više zastupnika kritiziralo, odnosno tempo njegove realizacije, pa je tako Dinka Pavelić izjavila da je još 2006. u Skupštini pokrenuta inicijativa za izradu tog plana, „dok smo u prezentaciji vidjeli da je Zagreb-plan tek na početku svoje izrade kao strateški plan; nije mi najjasnije zašto je trebalo toliko vremena da dođemo tek do ove inicijalne analize postojećeg stanja?“Više zastupnika potrudilo se predstaviti GUP, pa smo tako vidjeli cijelu povijest njegove provedbe, od prvog iz 1971. do posljednjeg iz 2007.S obzirom da je Sjednica trajala šest i pol sati, puno toga je rečeno, a kao highlightse možemo izdvojiti: Mirelu Holy, koja se u ime kluba SDP-a ispričala građanima Zagreba za sve pogrešne odluke koje su donijeli, a koje su izazvale štetu Gradu.Veru Petrinjak-Šimek (koja je dobila definitivno najveću pozornost kolega zastupnika), koja je navela da je investitor krivo nazvao idejno rješenje za Cvjetni trg: „Sv. Magdalena“ umjesto „Sv. Margareta“, te koja se zalaže za to da se investitoru dozvoli 50 garažnih mjesta za 50 stanova, a ostalih 400 nikako „jer ako se 10 puta dnevno izmijene auti u garažama, to je 4000 automobila ispred tramvaja u Ilici i Frankopanskoj… Čemu smo kupovali 170 tramvaja ako će oni stajati… pa moramo ih pustiti da prolaze!“Josipa Kregara, koji je rekao da postoji izvjesno razumijevanje prema dosadašnjim pogreškama u prostornom planiranju te da se gradska izvršna vlast ustručava postupaka izvlaštenja. „Naravno! Zbog toga što je to komplicirano. Ali to omogućava zaštitu javnog interesa i zaštitu toga da se utvrdi koje su cijene i troškovi pojedine stvari. Upute koje mi dajemo izvršnoj vlasti nisu puke molbe nego uvjeti zajedničke suradnje.“ Moranu Paliković Gruden, koja je izjavila: „Kakav je to javni interes koji nije prošao javnu raspravu? Skupština u tom pogledu nije nemoćna i treba vratiti svoje ingerencije jer ih je netko proceduralnom manipulacijom u jednom trenutku Skupštini oduzeo. Taj materijal nije smio biti niti prihvaćen na sjednici Skupštine.“Dinku Pavelić, koja je rekla da je današnji GUP fragmentiran dokument iz kojeg nije moguće iščitati cjelovitu viziju grada Zagreba, nakon šest ispravaka i tri izmjene od 2007. godine. Današnji GUP pravila temelji u odnosu na pojedinu, uglavnom usitnjenu katastarsku česticu i time se ponaša kao provedbeni dokument (svi oni dijelovi grada koji nisu pokriveni detaljnim planovima i UPU-ima). Tu je osnovna kontradikcija s pojmom generalni. Budući da se ponaša kao provedbeni dokument, zbog niza izmjena najčešća je riječ u tom dokumentu – iznimno.Na kraju sjednice Skupština je donijela zaključak u kojem predlaže: zabraniti denivelaciju javnih prometnih površina radi ulaska u podzemne garaže u Donjem gradu (ulaz samo kroz veže), promijeniti maksimalni koeficijent izgrađenosti nadzemno na 3,0 na prostoru Donjeg grada, ukinuti mogućnost izgradnje složenih rezidencijalnih građevina u zaštitnom zelenilu, brisati lokaciju Trga maršala Tita s popisa gradskih projekata, da visina građevine veća od devet etaža ne može biti jedini kriterij za proglašenje nekoga područja gradskim projektom.Također, u zaključku se preporučuje gradonačelniku da započne nove pregovore s investitorom projekta „Cvjetni prolaz“ radi odustajanja od daljnjeg povećanja broja podzemnih etaža garaže, kako bi se sukladno tome izbjegla potreba izgradnje rampe u Varšavskoj. U posljednjoj, 14. točki, gradonačelniku se preporučuje da adekvatno kadrovski ekipira i ustroji Zavod za prostorno uređenje grada.Za kraj je važno spomenuti da će Odbor za prostorno uređenje pokrenuti niz tematskih sjednica o prostornom planiranju, a radi predlaganja strateških smjernica za izradu dokumenata prostornog uređenja, te će Gradska skupština Grada osnovati multidisciplinarni stručni savjet za prostorno uređenje. Zaključak koji je Skupština donijela upućuje na preokret u pristupu prostornom planiranju, što bi svakako bilo poželjno. S obzirom da se odnos moći u Skupštini promijenio, preostaje nam samo nadati se da će se ove odluke realizirati.