Stručni skup „Autorsko pravo u arhitekturi“ – zaključci

U petak, 15. 9. 2023. godine, u prepunoj dvorani Sveučilišta u Zagrebu održao se stručni skup „Autorsko pravo u arhitekturi“. Uzvanike je pozdravio prorektor Tomislav Josip Mlinarić, dok je kratko izlaganje održala profesorica dr.sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Na okruglom stolu sudjelovali su prodekanica s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Mia Roth-Čerina, predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac i predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata Roman Šilje. Zbog velikog interesa i brojnih upita kolega ukratko iznosimo zaključke stručnog skupa i upućujemo sve zainteresirane na pravno mišljenje.

1. CJELINA I ELEMENTI DJELA ARHITEKTURE

Zbog složenosti procesa nastajanja, autorskim djelom arhitekture smatra se svaki zasebni element (pojavni oblik) arhitektonskog djela kao i djelo u cjelini. Pojavni oblici djela arhitekture su skice, studije, plastični i drugi prikazi, nacrti, idejna rješenja, idejni projekti, glavni projekti, izvedbeni projekti, planovi te izvedene građevine i zahvati u prostoru iz područja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture.

2. ORIGINALNOST I UMJETNIČKA NEUTRALNOST DJELA

Autorsko djelo arhitekture mora imati individualni karakter. Individualni karakter ostvaruje se osobnim odabirom autora koji stvara djelo arhitekture. Kreativni odabir (projektantska odluka) koja nije isključivo uvjetovan tehničkim ili drugim zakonskim propisom, dovoljna je za stvaranje autorskog djela arhitekture. U pogledu ostvarenja autorsko pravne zaštite autorsko djelo umjetnički je neutralno tako da djelo arhitekture ne mora imati umjetničku vrijednost kako bi bilo ‘zaštićeno’.

3. UGOVOR I OSNOVNA POLAZIŠTA

Prilikom narudžbe djela arhitekture (sklapanje ugovora o izradi projektno tehničke dokumentacije) naručitelj stječe prava samo na one elemente autorskog djela arhitekture koje je naručio, ako u ugovoru nije drukčije navedeno. Ne stječe pravo izmjene pojedinog elementa autorskog djela arhitekture u drugi pojavni oblik. Tako primjerice naručitelj ne može bez dopuštenja prerađivati idejni u glavni projekt bez dopuštenja autora, ako to nije prethodno ugovoreno.

4. UGOVORNE NAKNADE

Naknada u ugovoru o narudžbi djela arhitekture odnosno cijena projektno tehničke dokumentacije sadrži naknadu za stvaranje (cijena izrade dokumentacije) i naknadu za korištenje djela arhitekture. Naknade tj. cijena se uobičajeno iskazuje u jedinstvenom iznosu. Naknada za korištenje djela arhitekture predstavlja cijenu za davanje dopuštenja naručitelju koja vodi k realizaciji  autorskog djela arhitekture i/ili dopuštenje naručitelju za preradu pojedinog elementa djela arhitekture u drugi pojavni oblik (sljedeću fazu). Ako autor dopušta preradu pojedinog elementa djela arhitekture onda se predviđa viša ugovorna naknada (cijena izrade dokumentacije).

5. DJELA ARHITEKTURE NASTALA U RADNOM ODNOSU

Djela arhitekture stvorena u radnom odnosu pripadaju poslodavcu, ako ugovorom o radu ili drugim aktom kojim se uređuje radni odnos nije određeno drukčije. U slučajevima prekida radnog odnosa ili nemogućnosti autora da dovrši autorsko djelo, poslodavac bez dopuštenja autora može koristiti autorsko djelo arhitekture nastalo u radnom odnosu. Važno je napomenuti kako autor zadržava sva svoja moralna prava nad autorskim djelom arhitekture kao što su: pravo na priznavanje autorstva, pravo prve objave, pravo na poštivanje časti i ugleda autora i pravo opoziva.

6. IZMJENE DJELA ARHITEKTURE

I. Radi uravnoteženja interesa vlasnika autorskog djela i autora, primjenjuju se odredbe kojima se propisuju nužne izmjene autorskog djela u slučaju narušavanja temeljnih zahtjeva za građevinu. U slučaju izmjena djela arhitekture vezanih uz temeljne zahtjeve na građevini, autor ne smije uskratiti suglasnost bez opravdanog razloga te je dužan dati suglasnost na način da ne uzrokuje nerazmjerni trošak ili značajno produženje vremena potrebnog za izmjenu ili obnovu djela arhitekture.

II. Za djela nastala na temelju javnog natječaja ili financiranog javnim sredstvima ili ako je djelo nagrađeno strukovnom nagradom, posebno se naglašava autorsko pravna zaštita kroz obvezu ishođenja suglasnosti autora za sve izmjene autorskog djela uključivo i temeljne zahtjeve na građevini.

III. Ako je djelo arhitekture koje se mijenja ili obnavlja zaštićeno kulturno dobro mora se mijenjati sukladno odredbama javnopravnih tijela koje provode mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara. Autor djela obnove kulturnog dobra može zahtijevati sudsku zaštitu i zabranu takve izmjene djela obnove kulturnog dobra, ako smatra da su mu takvim izmjenama povrijeđena moralna autorska prava.

7) NEISKORIŠTENO DJELO ARHITEKTURE

U slučaju kad naručitelj ne iskoristi pravo iskorištavanja djela arhitekture – ne pristupi gradnji ili preradi pojedinog elementa u sljedeću fazu, autor može stvoreno djelo dati na korištenje nekome drugome ili ga samostalno koristiti.  Prije nego što autor ostvari pravo ponovnog korištenja autorskog djela dužan je obavijestiti naručitelja na način propisan Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima.

8) AUTORSKO DJELO I PROSTORNI PLANOVI

Urbanistički i slični planovi (prostorni planovi sukladno Zakonu o prostornom uređenju) jesu autorska djela do trenutka stavljanja planova u službenu proceduru. Nakon stavljanja u proceduru isti gube autorsko pravnu zaštitu.

9) IZVOR AUTORSKOPRAVNE ZAŠTITE

Samim nastankom autorskog djela autor stječe svoja prava. Ugovaranjem izrade projektno tehničke dokumentacije ne može se unaprijed odrediti hoće li neka tvorevina biti autorsko djelo arhitekture ili ne. Tvorevina koja slijedi ugovor bit će autorsko djelo ako je ista originalna intelektualna tvorevina njegova autora koja ima individualan karakter. Članak 58. Zakona o gradnji i članak 132. Zakona o prostornom uređenju nisu primjenjivi pri određivanju autorstva.

10) CJELINA PROJEKTNO TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

Projektno tehnička dokumentacija čini jedinstvenu cjelinu autorskog djela arhitekture, bez obzira na propisane uvjete zakonima i drugim propisima. Projekti svih struka čine jedinstvo cjeline projektno tehničke dokumentacije koji za cilj imaju realizaciju autorskog djela arhitekture. Iz navedenih razloga sve odrednice projektno tehničke dokumentacije (mape projekta) smatraju se jedinstvenom autorskom cjelinom. Ako su pojedini dijelovi projektno tehničke dokumentacije isključivo tehničkog karaktera i nisu sami za sebe autorska djela, to ne utječe na zaključak kako isti čine nedjeljivu cjelinu s autorskim djelom arhitekture.

11) PROJEKTANTSKI NADZOR

Projektantski nadzor može obavljati samo onaj tko je izradio projekt prema kojem se gradi zgrada, građevina ili zahvat u prostoru. Autorsko pravna pitanja i odredbe članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje su usklađeni.

12) STJECANJE PRAVA ISKORIŠTAVANJA

Samo temeljem ugovorom stečenih prava iskorištavanja, u smislu prava prerade autorskog djela, naručitelj može ugovoriti izradu projektno tehničke dokumentacije s drugim autorom ili izmijeniti/dograditi/obnoviti zgradu, građevinu ili zahvat u prostoru. Naručitelj ne može preraditi autorsko djelo arhitekture bez reguliranja autorskih prava s autorom. I u slučaju prepuštanja prava iskorištavanja autorskog djela naručitelju, autor uvijek zadržava moralna autorska prava.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.