
Staklena soba: Izložba Suprematopia i predavanje Filipa Pračića i Darka Vinkete
Udruženje hrvatskih arhitekata, u partnerstvu s Društvom arhitekata Zagreba, poziva vas na otvorenje izložbe Suprematopia Filipa Pračića u Staklenoj sobi, izložbenom prostoru DAZ/UHA, u četvrtak, 26. studenog 2026., u 18 sati. Nakon otvorenja slijedi predavanje Ornament i fetiš: o jazu između uporabne vrijednosti i libidinalne ekonomije dizajna Filipa Pračića i dr. sc. Darka Vinkete.
Smještena između utopije i distopije, Suprematopia otvara prostor za promišljanje mogućih budućnosti arhitekture i društva, ali i temeljnih pretpostavki na kojima počiva naša sadašnjost. Riječima autora: Služeći se medijima spekulativne arhitekture, teorijske fikcije i znanstvenofantastičnoga pripovijedanja, serija radova donosi priče o postkapitalističkim svjetovima alternativne budućnosti. Projekti, nastajali tijekom desetak godina, autorova su osobna političko-filozofska razmatranja i egzistencijalna preispitivanja, a bave se temama distopije, komunizma, smrtnog nagona, monotonije, anarhije, nihilizma i psihodelije. Kao SUPERSTUDIO i Fukuyama na lošem tripu…
Nakon unutarnjih previranja i konačnog raspada Kozmičke komunističke koalicije (CCC) godine 2225. niknule su brojne stranačke otcijepljene frakcije, svaka sa svojom osobitom političko-filozofskom vizijom idealnoga ljudskog društva. Planet HD 40307 G naselila je frakcija budo-socijalista koja je cjelokupnu površinu svojeg planeta pretvorila u beskonačni grad bez svojstava.
Kao arhitektonsko ostvarenje nirvane, Suprematopia je stanje čovječanstva nakon kraja povijesti: ono je besklasno, bezlično, besmrtno i aseksualno. Sva su njezina unutarnja proturječja zauvijek razriješena. Suprematopljani nemaju nikakvo stilsko, političko ni filozofsko opredjeljenje.
Nemaju čak ni imena.
Oni su ovdje i sada.
Predavanje Ornament i fetiš: o jazu između uporabne vrijednosti i libidinalne ekonomije dizajna propituje odnos između dizajna, arhitekture i žudnje. Polazi od pretpostavke da oblikovani predmet nikada ne stoji izvan ideologije, nego samo mijenja kostim, od asketske strogosti do libidinalnoga zavođenja i natrag. Može li se uporabna vrijednost uopće izdvojiti kao neutralna kategorija ili je uvijek već prožeta fantazijom, statusom i žudnjom? Donosi li uklanjanje ornamenta u ime napretka istinsko oslobođenje? Jesu li asketski predmeti socijalističke materijalne kulture bili ideološki promašaj ili nagovještaj kolektivnoga života u kojem stvari prestaju laskati egu? Otvara li arhitektura „bez svojstava” put emancipaciji ili pod alibijem neutralnosti tek prikriva hijerarhiju i klasne razlike? Naposljetku, mogu li se arhitektura i dizajn ikada isključiti iz divljih krugova fetišizma i proizvodnje viška vrijednosti ili su osuđeni na suučesništvo u kazalištu ideologije?
Nakon otvorenja, izložbu će biti moguće pogledati do 4. 12. radnim danom između 9 i 17 sati.

Filip Pračić zaposlen je u organizaciji Pravo na grad koja djeluje protiv privatizacije i prekomjerne ekonomske eksploatacije javnih dobara i prostora. Diplomirao je arhitekturu i urbanizam u Zagrebu. Radio je kao voditelj programa u Društvu arhitekata Zagreba i kao stručni suradnik za umjetničko-arhitektonske poslove u centru DELTALAB Sveučilišta u Rijeci. Teorijske tekstove piše za razne portale i časopise. Jedan je od autora radijske emisije Stvarnost prostora te urednik-voditelj podcasta Prednji Plan. U svojem radu fokusiran je na međuodnos čovjeka, tehnologije i prirode, prostorne politike i antikapitalizma.

Darko Vinketa docent je na Odsjeku za političku i socijalnu teoriju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je političku znanost na Sveučilištu Johns Hopkins u Baltimoreu.
Znanstvene radove objavljuje u domaćim i međunarodnim časopisima poput Theory & Event, Parrhesia i Politička misao, a eseje i kritike piše za Novosti, Ideje.hr, Libelu i Jutarnji list. U svojem radu fokusiran je na teatralnost kao političku i ekonomsku kategoriju, kritiku političke ekonomije, queer teoriju i povijest političke misli.
Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.




