Razgovor sa suvremenicima: Stambena arhitektura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih

Institut za povijest umjetnosti i Udruženje hrvatskih arhitekata pozivaju vas na javni razgovor Stambena arhitektura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih koji će se održati u ponedjeljak, 19. listopada 2026., u 18 sati u prostoru DAZ/UHA (Trg bana J. Jelačića 3/1). U razgovoru sudjeluju Višnja Cimić, Mladen Jošić, Đorđe Romić, Andrija Rusan i Benedetto Tardozzi, a moderatori su Tamara Bjažić Klarin, Lidija Butković Mićin i Frano Petar Zovko.

Razgovor je organiziran u sklopu projekta Housing.Yu – Pravo na stan: Proizvodnja prostora svakodnevnog življenja u Jugoslaviji (1945. – 1991.), koji se provodi uz podršku Europskoga istraživačkog vijeća (ERC-CoG br. 101171985). Razgovor je uvodno događanje konferencije Right to Housing: Projects, Policies, and Knowledge Exchange after the Second World War, koja se održava na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu od 22. do 24. listopada 2026. godine.

Događanje se referira na Razgovor s protagonistima moderne, održan prije 50 godina, 13. travnja 1976., u istom prostoru. U razgovoru su sudjelovali Vlado Antolić, Franjo Bahovec, Ivo Bartolić, Marijan Haberle, Lavoslav Horvat, Zdenko Kolacio, Slavko Löwy, Stjepan Planić i Antun Ulrich te Tomislav Premerl, Davor Salopek, Darko Venturini i Radovan Tajder, a objavljen je u časopisu Arhitektura (1976 / 156-157).

---

Višnja Cimić

Rođena je u Zagrebu, a diplomirala je 1970. na Arhitektonsko-urbanističkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Radila je u birou Zagreb projekt te projektnom birou INA-e. Autorica je stambene zgrade u Ivekovićevoj 17-19 na Ferenščici (1976. – 1981., s Đorđem Romićem) i stambeno-poslovnog bloka Luka u istoimenom stambenom naselju u Sesvetama (1975. – 1982., s Đorđem Romićem i Stjepanom Tešijom).

Mladen Jošić

Rođen je u Slavonskom Brodu, a diplomirao je 1977. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je zaposlen od 1978. Bio je nositelj kolegija Stambene zgrade II i voditelj Kabineta za stambene zgrade. Autor je, između ostalog, urbanističke koncepcije naselja Franjo Sertić (danas Andrija Hebrang) u Slavonskom Brodu te stambenih blokova 6 i 7 (1980. – 1986. i 1991. – 1996., s Teufikom Galijaševićem i Zlatkom Hanžekom), a kasnije i bloka 8 (1999. – 2005.). S Galijaševićem i Dragomirom Maji Vlahovićem autor je knjige Zgrade društveno poticajne stanogradnje (2006.). Bio je voditelj projekta Digitalni arhiv stambenih zgrada.

Đorđe Romić

Rođen je u Kninu, diplomirao je 1965. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1983. godine, s radom Naselje obiteljskih kuća u Sesvetskom Kraljevcu kraj Zagreba – od projekta do iskustva stanovanja. Autor je i suautor više stambenih zgrada u Kninu i zagrebačkim naseljima Dugave, Ferenčica, Sesvete, Gredice i Vrapče, stambenih naselja Brzaj u Sisku i Sjever II u Zaprešiću te naselja obiteljskih kuća u Sesvetskom Kraljevcu (s Grozdanom Kneževićem).

Andrija Rusan

Rođen je u Zagrebu, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. Do 1984. na Fakultetu radi kao znanstveni suradnik, a od 1986. vodi vlastiti atelijer. Član je uredništva i urednik časopisa Čovjek i prostor i Arhitektura Udruženja hrvatskih arhitekata 1980-ih i 1990-ih. Izdavač je i dugogodišnji glavni urednik časopisa Oris, pokretač simpozija Dani Orisa te osnivač Oris Kuće arhitekture u Zagrebu. Jedan je od autora izložbe Continuity of Modernity – Fragments of Croatian Architecture from Modernism to 2010 te suautor knjige Suvremena hrvatska arhitektura – testiranje stvarnosti (s Vedranom Mimicom i Marojem Mrduljašem, 2007.).

Benedetto Tardozzi

Rođen je u Metkoviću, a diplomirao je 1969. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bio je suradnik u Majstorskoj radionici Drage Galića. Magistrirao je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu s temom Pomolak (erker) kao dio rukopisa arhitektonskog izraza stambene izgradnje Zagreba 1999. Radio je u Jugomontu (1972. – 1976.) i Industrogradnji (1976. – 1994.), a od 1994. nastavnik je na Katedri za arhitektonske konstrukcije i zgradarstvo zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta. Ostvario je niz stambenih projekata, među kojima se ističu: stambeni blokovi 3A i 3B te stambeni nizovi u Travnom (1973. – 1978., s Ljubomirom Perićem, Emilom Seršićem, Nedom Morsan i Ivanom Zorić), stambeni blokovi u Španskom (1981.), stambeno-poslovna zgrada u Vukovarskoj 54 (1991. – 1992.) i stambeno-poslovna zgrada na uglu Miramarske i Čazmanske (1990. – 1998).

Događanje je dio UHA-ine programske linije “Interpretacije nasljeđa”.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.