Proglašeni dobitnici Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2023. godinu

Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ na sjednici održanoj 13. svibnja 2024. godine donio je odluke o dobitnicima za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj za 2023. godinu u području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.

U području arhitekture i urbanizma nagradu za životno djelo dobio je Marijan Hržić.

Poimanje arhitekture kroz njezinu gradotvornu ulogu opće je mjesto hrvatske arhitektonske tradicije. Ujedno je to i sukus unutar kojeg arhitekt Marijan Hržić ugrađuje vlastito profesionalno poslanje. Od svojih početaka krajem 1960-ih godina pa sve do današnjih dana, Hržić kroz svoje radove stimulira, razvija i oblikuje kompleksan odnos između arhitekture i grada. Intelektualno se usredotočujući na moduse percepcije urbanog prostora, s istančanim senzibilitetom za razumijevanje mnogostrukosti njihovih značenjskih razina, ostvaruje djela koja generiraju urbanu kulturu na način blizak i razumljiv najširem krugu korisnika. Svakodnevno percipirana, akceptirana i proživljena od strane mnoštva, Hržićeva arhitektura urbanog landmarka nezaobilazan je predmet gradske slike i stjecište života grada.

Grad Marijana Hržića prije svega je Zagreb. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (sa Z. Krznarićem, D. Manceom i V. Neidhardtom, 1978.-1995.), Krematorij groblja Mirogoj (sa Z. Krznarićem i D. Manceom, 1985.), Cibonin toranj i košarkaški centar Dražen Petrović (s I. Pitešom i B. Šerbetićem, 1987.), Zgrada Elektrotehničkog fakulteta (1989.), Robna kuća Europatrade u Sesvetama (1991.), Poslovni kompleks Eurotower (2008.) istaknuta su mjesta identiteta grada opredmećena arhitekturom koja prostorno i programski redovito aktivira njegova problematična, rubna područja. Analogne vrijednosti inherentne su realizacijama Višenamjenske dvorane ŠRC-a Višnjik u Zadru (2005.), Rekonstrukcije sklopa Tvornice duhana u Rovinju (1997.) i drugim ovdje nespomenutim, s obzirom na domet autorskog opusa koji prelazi pedeset godina stvaralaštva i obuhvaća tristotinjak radova, odnosno sedamdesetak realizacija.

Ultimativni interes za urbanizam i formativne godine u Urbanističkom institutu Hrvatske, instituciji koja je pored izrade dokumenata prostornoga uređenja vlastitim zadatkom smatrala unapređenje urbanističke prakse u Republici, rezultirali su radovima situiranim na prepoznatljivim pozicijama naše neizvedene arhitektonske antologije. Vodeći se paradigmom humanizacije urbane forme relevantnoga diskursa inozemnih urbanističkih teorija i vlastitim stavom o kontinuitetu urbanoga prostora kao predispoziciji egalitarnoga grada, nastaju Studija središnjeg gradskog prostora i priobalja Save u Zagrebu (s Z. Krznarićem, D. Manceom i V. Neidhardtom 1981.), Urbanističko rješenje područja Žnjan – Dragovode u Splitu (s D. Manceom i N. Šegvićem, 1985.), Blok Centar II u Osijeku (s A. Meštrović, 1985.) i druge vizije različitih dijelova gradova.

Širok profil stvaratelja angažiranog u područjima od urbanističkog planiranja do interijerskih intervencija, istodobnog kredibiliteta u znanstvenoistraživačkom i u umjetničkom području, sintezu svestranog profesionalnog iskustva generacijski prenosi dvjema bitnim aspektima – publicističkim radom kao urednik časopisa „Arhitektura“ (1982.-1986.) te pedagoškim radom na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu (od 1989.). Dok Hržićeva redakcija u pisanom mediju razlučuje kvalitativne razine domaće stručne produkcije, kroz njegov pedagoški pristup u okviru urbanističkih kolegija njeguje se uzajamnost odnosa između arhitekture i grada.

Arhitekt Marijan Hržić za svoja je stručna ostvarenja višestruko nagrađivan. Dobitnik je godišnje Nagrade Vladimir Nazor (1985., 1995., 2008.), te godišnje nagrade Viktor Kovačić (1989.) i nagrade Viktor Kovačić za životno djelo (2013.) Udruženja hrvatskih arhitekata. Iznimno vrednujući njegov integralan pristup disciplini i njegove zasluge tijekom dugogodišnjeg produktivnog djelovanja, predlažemo arhitekta Marijana Hržića za dodjelu Nagrade “Vladimir Nazor” za životno djelo.

Mojca Smode Cvitanović / obrazloženje prijedloga Udruženja hrvatskih arhitekata za Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo

Godišnja nagrada u području arhitekture i urbanizma dodijeljena je Lei Pelivan i Tomi Plejiću za projekt Zonar Zagreb.

Hotel Panorama, izvorno Omladinski hotel Sport arhitekta Slavka Jelineka, od 1968. godine dominira dinamičnim trešnjevačkim susjedstvom. Mijenjan i dograđivan u više navrata, u svojoj recentnoj reinkarnaciji kao Zonar Zagreb probuđen je iz letargije i dramatično transformiran u novi, vibrantni gradski reper.

Pažljivo čitajući povijesni i prostorni kontekst, autori uklanjaju nataložene slojeve do izvornih Jelinekovih postavki koje reafirmiraju, reinterpretiraju i suvereno ugrađuju u novi koncept. Već od ulaznog trijema nižu se i izmjenjuju kadrovi, sekvence i različiti ambijenti superjavnog prizemlja koji se nastavljaju u polivalentne prostore mezanina. Svjetleće plohe, pulsirajući ekrani, poluprozirne opne, refleksije i teksture grade utopijsku atmosferu unutrašnjosti, kao potpuno projektirano iskustvo s odmakom od poznatih obrazaca turizma.

Panoramski pogled na grad je glavni motiv organizacije različitih tipova soba; od „paviljona“ za spavanje u prozoru, kade uz prozor ili radne plohe duž prozora, nižu se specifična rješenja kao odjeci lođe iz izvornog projekta. Soba je svojevrsna kapsula unutar kapsule, mikroarhitektura umetnuta u zatečeni okvir koja putem različite materijalizacije (svijetlo, tamno, drveno, reflektivno…) i male, ali vješte varijacije u tlocrtu i presjeku ostvaruje paletu neočekivano raznolikih dojmova i atmosfera.

Ponovno aktiviranje krova nakon 50 godina, s javno dostupnim bazenom i terasom, nesebičan je doprinos gradu i građanima te jasan iskaz autorskog stava o nužno aktivnoj ulozi hotela u životu grada. I upravo ta optimistična ambicija ove ostvarene utopije ohrabruje i svjedoči da arhitektura unatoč svim ograničenjima i unutar turističke sfere može (i mora) ispunjavati svoju društvenu i gradotvornu ulogu.

Marin Mikelić / obrazloženje nominacije za godišnju nagradu ‘Viktor Kovačić’

Nagradu dodjeljuje Odbor Nagrade „Vladimir Nazor“ na prijedlog komisija za pojedina područja umjetnosti, u kategorijama godišnje nagrade i nagrade za životno djelo. Svečana dodjela nagrade održat će se 19. lipnja, na godišnjicu smrti hrvatskog književnika čije ime nosi, uz izravan prijenos Hrvatske televizije.

Popis dobitnika iz ostalih područja pogledajte na poveznici.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.