Predstavljen projekt hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu – „Inteligencija grešaka“

Projekt „Inteligencija grešaka“, s kojim se Hrvatska predstavlja na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu – 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture, na održanoj konferenciji za medije 16. travnja 2025. u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu predstavili su uživo načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija RH Irena Kregar Šegota, predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina, povjerenica hrvatskog paviljona Ida Križaj Leko i članica autorskog tima Jana Čulek, a putem video veze iz hrvatskog paviljona u Arsenalu javile su se članice autorskog tima Ana Boljar i Iva Peručić.

Venecijanski bijenale službeno se otvara 10. svibnja i traje do 23. studenog 2025. godine, a otvorenje hrvatskog paviljona zakazano je u danima predotvorenja, 9. svibnja 2025., u 13 sati u prostoru Arsenala gdje se i nalazi hrvatski paviljon.

U svom obraćanju, načelnica Sektora za razvoj kulture i umjetnosti Ministarstva kulture i medija RH Irena Kregar Šegota istaknula je važnost sudjelovanja Hrvatske na Venecijanskom bijenalu – Međunarodnoj izložbi arhitekture riječima: „Venecijanski bijenale već desetljećima predstavlja jedno od najvažnijih mjesta susreta suvremene arhitektonske i umjetničke misli, prostor u kojem se otvaraju pitanja o našoj budućnosti, odgovornosti, znanju i zajedničkom djelovanju. Biti prisutan na Bijenalu nije samo čast – to je i prilika da hrvatska kreativnost, znanje i inovativnost postanu dijelom globalne arhitektonske rasprave. Upravo stoga Ministarstvo kulture i medija ovom projektu posvećuje posebnu pažnju. Njime ne samo da predstavljamo vrhunski autorski rad, već i internacionaliziramo, kontekstualiziramo i ojačavamo pozicije hrvatskih umjetnika, arhitekata, istraživača i svih onih koji oblikuju prostor u kojem živimo.“

„Pripadamo generaciji koja ima odgovornost pokušati preokrenuti globalne trendove. Također, pripadamo generaciji koja je naslijedila brojne greške, ali je i sama sudjelovala u stvaranju brojnih grešaka. Naša budućnost ovisi o sposobnosti da promislimo načine na koje živimo, gradimo i stvaramo prostor. ‘Inteligencija grešaka’ nas uči upravo tome – da promatramo, slušamo i učimo iz složenih, neidealnih, ali stvarnih uvjeta našeg svakodnevnog života i prostora.“ – zaključila je Irena Kregar Šegota.

Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina kratko se osvrnula na vlastito iskustvo u ulozi povjerenice hrvatskog paviljona 2023. godine i na temu Bijenala koju je zadao kustos Carlo Ratti: „Carlo Ratti otvorio je Bijenale kao platformu u kojem se susreću različiti oblici inteligencije – ljudska, neljudska, umjetna, prirodna, spontana, kolektivna. Kroz pojam ‘intelligens’ – koji se vraća na latinsku etimologiju značenja ‘čitanja među redovima’, ‘razabiranja’, Ratti nas poziva da osluškujemo složenost svijeta oko nas i reagiramo na njega promišljeno, empatično i odgovorno. U tom duhu, ovogodišnje izdanje Bijenala istražuje kako arhitektura može djelovati u raznolikim uvjetima – onima koji su daleko od idealnih, u kontekstima koji su prepunjeni složenošću, neizvjesnošću, neplaniranim tokovima i greškama. Umjesto da težimo savršenstvu, pozvani smo promišljati arhitekturu i planiranje kao otvorene, adaptabilne procese učenja – koje karakterizira inteligentne sustave. Upravo u toj ključnoj točki – u prihvaćanju pogreške kao uvjeta učenja i razvoja, hrvatski paviljon ove godine duboko rezonira s temom Bijenala. Projekt ‘Inteligencija grešaka’ umjetnička je i istraživačka instalacija koja ne bježi od grešaka, nego ih otvara, raščlanjuje i promatra kao resurse za budućnost.“

„Inteligencija grešaka” – hrvatski paviljon na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture – La Biennale di Venezia, umjetnička je i istraživačka instalacija posvećena proučavanju načina na koje se pogreške u prostornom oblikovanju i prostornoj politici mogu iskoristiti kao resursi za učenje i stvaranje novih svjetova. ‘Inteligencija grešaka’ izravno se povezuje s krovnom temom ovogodišnjeg izdanja Venecijanskog bijenala ‘Intelligens. Natural. Artificial. Collective. / Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.’, nadovezujući se na uvid da je identifikacija vlastitih pogrešaka ključan preduvjet za razvitak inteligentnih sustava u neidealnim i složenim uvjetima. Greške se u kontekstu projekta promatraju kao stanja stvorena ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koja se prostorno manifestiraju unutar našeg okoliša. No, umjesto da se greške tretira kao nešto što nužno treba popraviti, projekt ‘Inteligencija grešaka’ poziva na drugačiji pristup – onaj koji ostaje uz grešku i promatra što od nje može naučiti.“ – obrazložila je povjerenica Ida Križaj Leko u uvodnom predstavljanju projekta.

Predstavljajući koncept projekta povjerenica Ida Križaj Leko elaborirala je slijed nastanka projekta: „Inteligencija grešaka inspirirana je, i dijelom se razvila iz ‘Error Harvest / Žetve grešaka’ – obrazovnog alata namijenjenog dizajnerima složenih društveno-tehnoloških i prostornih sustava u neidealnim uvjetima. Error Harvest je fleksibilan alat koji se može rekonfigurirati – kako u svojim elementima, tako i u procedurama – na različite načine, ovisno o kontekstu i ciljevima. Ipak, njegova temeljna funkcija ostaje nepromijenjena: ponuditi drugačiju perspektivu na pogreške, kvarove, šokove i disbalanse karakteristične za određeni prostorni kontekst ili sustav. Umjesto da se uočene greške promatraju isključivo kao nešto što treba popraviti, Error Harvest nas poziva da ih sagledamo kao izvore jedinstvenih informacija o otpornosti svijeta na naše pokušaje oblikovanja, te da istražimo njihov uporabni potencijal za kolektivno korisnu primjenu.“

Sam paviljon i njegovu fizičku manifestaciju u prostoru predstavila je članica autorskog tima Jana Čulek: „Kako bismo postavili uvjete za dugotrajni razvoj projekta te kako bismo se kroz njega mogli baviti ne samo identificiranjem i analizom postojećih grešaka u prostoru, već kako bismo iste kroz metodu žetve grešaka mogli pretvoriti u nove metode za djelovanje u prostoru, odlučili smo osnovati fiktivnu instituciju – naš nulti imaginarij – pod nazivom Institut grešaka.“

„Institut grešaka zamišljen je kao nomadska, pop-up istraživačko-oblikovna institucija koja svoje prvo i inauguracijsko stajalište i oprostorenje ima u Veneciji za vrijeme trajanja 19. Međunarodne izložbe arhitekture. Unutar svojih zidova paviljon će u Veneciji predstaviti Repozitorij grešaka te tri Imaginarija. Repozitorij grešaka – čiji segment će biti predstavljen u paviljonu – čini kolektivni resurs koji nastaje uočavanjem i identificiranjem prostornih grešaka prikupljenih kroz istraživački proces koji je uključivao terenski rad, analizu postojećih prostornih planova i zakonodavnih okvira, kao i uvide i znanja sabrana kroz različite znanstvene i umjetničke projekte te projekte iz arhitektonske prakse. Repozitorij grešaka istovremeno je arhiv i prostor unutar kojeg se identificirane greške kategoriziraju i obrađuju kako bi se metode njihovog nastanka mogle konstruktivno preusmjeriti kroz metodu žetve grešaka. Imaginariji koje predstavljamo unutar Instituta razvijaju tri nove spekulativne metode oblikovanja te nude odgovor na dominante prakse urbanističkog planiranja koje su često spore, hijerarhijske, nefleksibilne i isključive. Nasuprot uvriježenim metodama, Imaginariji nude pristupe koji su usmjereni odozdo prema gore, uključuju sve razine i slojeve prostora te sva živa bića u njemu, djeluju brzo, ovdje i sada te ostaju prilagodljivi kroz fleksibilne metode planiranja.“ – razložila je Jana Čulek.

„Osim analognog formata predstavljenog u samom paviljonu, Repozitorij grešaka ima i svoj otvoreni digitalni format pod nazivom Atlas grešaka – koji je interaktivna web karta koja će omogućiti svim zainteresiranima da pridodaju različite prostorne greške, detektirane unutar vlastitih konteksta iz cijelog svijeta. Ta interakcija ne samo posjetitelja paviljona i Bijenala već svih zainteresiranih koji će o projektu saznati kroz našu web stranicu, društvene mreže, ali i kroz različite medijske objave, omogućit će da naš Repozitorij kontinuirano raste i tako postane svojevrstan globalni resurs za djelovanje u prostoru“, dodala je Jana Čulek u zaključku predstavljanja projekta.

__________

Na temelju Javnog poziva za isticanje kandidature za povjerenika hrvatskog nastupa na Venecijanskom bijenalu – 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture, članovi Povjerenstva za odabir projekta u sastavu: arhitekt Tonči Čerina (predsjednik), voditelj Stručnog savjeta Udruženja hrvatskih arhitekata Vjekoslav Gašparović, profesorica Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Karin Šerman i ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan razmotrili su pet pristiglih prijedloga te su jednoglasno predložili projekt „Inteligencija grešaka“ kao ovogodišnjeg predstavnika istaknuvši da, premda mu je ishodište sagledavanje izazova lokalnog konteksta, relevantnost ovoga projekta je globalna i univerzalna s ciljem pokušaja da se iznađu nova ili bolja rješenja za svijet koji je razapet krizama i duboko izvan ravnoteže.

Naručitelj projekta za hrvatski paviljon na 19. Međunarodnoj izložbi arhitekture – La Biennale di Venezia je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, a projekt provodi Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).

__________

O AUTORSKOM TIMU:

Institut grešaka interdisciplinarni je autorski kolektiv čiji članovi dolaze iz različitih polja umjetnosti i istraživanja. Ida Križaj Leko prakticirajuća je arhitektica i voditeljica interdisciplinarnog sveučilišnog specijalističkog studija – Urbani studiji Sveučilišta u Rijeci. Ana Boljar je arhitektica koja djeluje u procjepima arhitekture stanovanja, kulture i zajednice. Odrasla je u kolektivima. Jana Čulek je arhitektica i istraživačica. Radom kroz svoj ured Studio Fabula te kroz nastavnu aktivnost bavi se izgrađenim prostorom i njegovim narativima kroz različita mjerila, istražujući diskurzivni i pripovjedački potencijal arhitekture, kao i njenu situiranost u širem društvenom i političkom kontekstu. Marino Krstačić-Furić i Ana Tomić djeluju kao duo usmjeren na grafički dizajn i vizualne komunikacije, uglavnom u području kulture i umjetnosti s posebnim naglaskom na razvoj prepoznatljivog grafičkog jezika, ilustraciju i prostorne intervencije. Iva Peručić je arhitektica, umjetnica i specijalistica Urbanih studija čija praksa obuhvaća prostorne instalacije i projekte različitih mjerila koji potiču promišljanje o povezanosti s okolišem. Marko-Luka Zubčić je viši asistent na Institutu za filozofiju u Zagrebu čiji je istraživački fokus neidealna institucijska epistemologija.

__________

KONTAKT ZA MEDIJE:

Službeni e-mail kontakt projekta: contact@intelligenceoferrors.com

Morana Matković / morana.matkovic@gmail.com / +385 91 6302 213

Renata Margaretić Urlić, odnosi s javnošću Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske /

press@min-kulture.hr

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb i Zaklada Kultura nova.