In memoriam – Mario Beusan (1944. – 2022.)

S tugom javljamo da nas je napustio uvaženi kolega arhitekt, profesor Mario Beusan (Zagreb, 1944. – Zagreb, 2022.).

Mario Beusan rođen je 25. lipnja 1944. godine u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju, diplomirao i magistrirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Još za vrijeme studija radi u Zavodu za arhitekturu Arhitektonskog fakulteta u grupi profesora Miroslava Begovića kao projektant suradnik, a nakon diplome zapošljava se na Arhitektonskom fakultetu kao asistent, postaje docentom i izvanrednim profesorom. Predaje predmete: Projektiranje VIII, Interieur; vodi arhitektonske i urbanističke radionice, te uvodi novi predmet Materijali i uređaji u interijeru. 

Nakon završenog poslijediplomskog studija, „Arhitektura u turizmu“, magistrira radom „Prilog istraživanju dvoraca i kurija Hrvatskog Zagorja: efikasnija zaštita i turizam“. Autor je brojnih znanstvenih radova na području zaštite i reanimacije feudalne graditeljske baštine. U znanstvenim radovima, javnim predavanjima, apelima i sudjelovanju u znanstvenim skupovima očituje se usmjerenje problematici čuvanja i unapređivanja nacionalne kulturne i povijesne baštine.

Uz pedagošku i znanstvenu djelatnost sustavno se bavi projektantskim radom, najviše adaptacijama i interijerima koje karakterizira čistoća prostorne koncepcije, profinjenost i suzdržanost oblikovanja, što je glavno obilježje njegovog umjetničkog rukopisa. Među tim projektima ističu se: uređenje dvorišne zgrade i dvorane Matice hrvatske, kabineti znanstvenika u Institutu za medicinska istraživanja, knjižara Tamaris, Rektorata Sveučilišta, sve u Zagrebu te upravna zgrada Muzeja u Županji.

Od 1973. bavi se oblikovanjem izložaba te je dosad projektirao 248 izložaba i 36 stalnih muzejskih postava u Hrvatskoj i inozemstvu. Ostvario je niz zapaženih izložbenih projekata u najuglednijim galerijama i muzejima u Hrvatskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Belgiji, Finskoj, Italiji, Litvi, Srbiji, Kini, Irskoj i Crnoj Gori. U Zagrebu u Umjetničkom paviljonu, Klovićevim dvorima, Muzeju Mimara, Domu hrvatskih likovnih umjetnika, Gliptoteci HAZU, Muzeju za umjetnost i obrt, Hrvatskom povijesnom muzeju, Grafičkom kabinetu HAZU, Arheološkom muzeju, te u Muzeju Slavonije u Osijeku, Muzeju grada Siska, Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Arheološkom muzeju u Zadru. Zapažene su bile izložbe u Narodnom muzeju u Ljubljani, Pokrajinskom muzeju u Celju, Palači UNESCO-a u Parizu, Vijeću Europe u Strasbourgu, Donauschwäbisches Zentralmuseum u Ulmu, Savario Museum u Szombathelyju).

Od velikih izložbenih projekata (prostorna koncepcija i likovni postav) valja spomenuti sljedeće: „Rano kršćanstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj“, Arheološki muzej u Zagrebu, 1994; „Znanost u Hrvata“, Klovićevi dvori, Zagreb, 1996; „Koncept“, međunarodna izložba fotografije, Umjetnički paviljon, Zagreb, 1996; „Muzeopis“, izložba o 150-oj obljetnici Narodnog muzeja u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1996; „Kartografi, geognostičke projekcije za 21. stoljeće“, međunarodna izložba, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 1997; „Od golubice do mira“, Ministarstvo kulture RH, palača UNESCO, Pariz, 1997; „Slava Saboru“, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 1997; „Accede ad certissiam, kripta katedrale u Đakovu“, Muzej Đakovštine, 1998; „Historicizam u Hrvatskoj“, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2000; „Sinagoga i Zagreb“, Židovske općine Zagreb, Arheološki muzej, Zagreb, 2001; „Kolomanov put“, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2002; „Ivan Meštrović – likovi i prizori iz Danteova Pakla“, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2003.; „Pro Sancto Quirino E. S.“, Muzej Sisak i Savaria Nuseum, Szombathely, 2004; „Arhitekt Stjepan Planić“, Leuven, 2004; „Život u palači od 1764. do 2004“, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb, 2004.; „Međunarodni natječaj za židovsku bolnicu u Zagrebu“, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2005.; „Novija sakralna umjetnost“, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2006.; „Dalmatinska Zagora, nepoznata zemlja“ (Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007.); „Dominikanci u Hrvatskoj“, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2007.; „Blago Kotorske biskupije“, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2009.; „Antički Grci na tlu Hrvatske“, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2010.; „Preslojavanje – ak. kipar Stipan Kujundžić““, trodijelni kiparsko-glazbeni projekt 2010., 2011. i 2012., Galerija Matice Hrvatske, Zagreb, Galerija ULUPUH i Galerija dvorca Trakošćan; „Sto godina hrvatske scenografije i kostimografije/Dječje kazalište, lutke i performansi“, Muzej Mimara, Zagreb, 2012.; „Zlato i srebro Arheološkog muzeja u Zagrebu“, Arheološki muzej,  Zagreb, 2014.; „Rodin u Meštrovićevu Zagrebu“, Umjetnički paviljon, Zagreb, 2015.,  „Židovi i Zagreb“, Gliptoteka HAZU, Zagreb, 2015.; „Sve naše životinje“, Moderna galerija, Zagreb, 2017.

Od 1998. intenzivno radi na stalnim muzejskim postavima, od kojih se navode najveći: Sakralna umjetnost Hrvatskoj zagorja, kapela sv. Križa, dvorac Bathyany u Ludbregu, 1998.; Sakralna umjetnost Hrvatskog zagorja, kapela dvorca Oršić u Gornjoj Stubici, 1999.; Hrvatski školski muzej u Zagrebu (medalja Grada Zagreba i priznanje predsjednika RH S. Mesića za stalni postav), 2000.; Etnološki odjel i kultruno-povijesna zbirka Čardak Zavičajnog muzeja ‘Stjepan Gruber’, Županja, 2001. i 2007.; Muzej seljačkih buna, dvorac Oršić, Gornja Stubica, 2002.; Zbirka oružja dvorca Trakošćan, dvorac Trakošćan, 2004.; Etnografska i Arheološka zbirka Đakovštine, Muzej Đakovštine , Đakovo, 2005./2006. i 2017.; Muzej Narone, Vid-Metković, 2007.; Spomen-kripta Antona Kanižića, crkva sv. Lovre, Požega, 2007.; Muzej sakralne umjetnosti Kotorske katedrale, Kotor, 2010.; zbirke dvorca Odecalchi, Ilok, 2010./2011.; Odjela Kultura odijevanje od 18. do 19. stoljeća, Gradski muzej Varaždin, 2014.; Riznica katedrale i Dijecezanski muzej, Požega, 2015/2016.; Židovski muzej u Zagrebu, Židovska općina Zagreb, 2016.; Sakralna zbirka i Arheološki nalaz „zidine“, Franjevački samostan Dubrave, Seonjaci (Bosna i Hercegovina), 2017. Od osobite je važnosti stalni postav Arheološkog muzeja u Zagrebu, realiziran u tematskim dionicama od 2003. do 2017. godine.

Još od studentskih dana, nakon studijskog boravka u atelijeru Jannie Borel u Parizu, bavi se umjetničkim oblikovanjem emajla. Kao član ULUPUH-a izlagao je svoje radove na brojnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu. Među priznanjima ističe se prestižna nagrada na VI. Biennale Internationale de l’Emaill u Limogesu 1982. godine. Otada izlaže na velikim svjetskim izložbama umjetnosti u emajlu (Limoges, Coburg, Barcelona, Laval, Los Angeles, Monaco, Tokio). Autor je projekta „Hrvatski umjetnički unikatni nakit“, u kojem je odabrao suvremenih 14 autora, te ih 1997. predstavio javnosti skupnom izložbom, potom 17 autora pojedinačnim izložbama, među njima i vlastiti rad (2005.) te velikom revijom u Muzeju Mimara 2002. Na tom je projektu zasnovao i monografiju „Suvremeni umjetnički nakit u Hrvatskoj“ (2008.)

Nagrade i priznanja: nagrada osvojena na „VI. Biennale Internationale L’art de l’ Email“ u Limogesu 1982.; Medalja Grada Zagreba i priznanje predsjednika RH S. Mesića za stalni postav Hrvatskog školskog muzeja, 2000.; Velika nagrada za životno djelo ULUPUH-a 2005. za projekt „Hrvatski umjetnički nakit“ (skupna izložba 1997. te izložbe pojedinih autora od 1998.-2005.); nagrada „Bernardo Bernardi“ Udruženja hrvatskih arhitekata za oblikovanje izložbe „Dalmatinska Zagora – nepoznata zemlja“, 2007. Za osobite zasluge u kulturi primio 1998. odlikovanje Reda Danice s likom Marka Marulića.

Svoj umjetnički rad predstavio je 2008. izložbom „Mario Beusan: Arhitektura izložbe – na tragu hermeneutičkog diskursa“ u Gliptoteci HAZU, te knjigama „Mario Beusan – arhitektura izložbe“ i „Emajl“,  2018. te „Arhitektura/interijer/dizajn, 2021. – sve u izdanju ULUPUH-a.

Godine 2003. imenovan je za člana Kulturnog vijeća za arhitekturu i urbanizam Ministarstva kulture RH.

Bio je član Udruženja hrvatskih arhitekata, Društva arhitekata Zagreba, Udruženja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti Hrvatske, Kajkavskog spravišća, Matice hrvatske, Društva hrvatskih povjesničara umjetnosti i Hrvatske komore arhitekata i inženjera.

UHA
Trg bana J. Jelačića 3/1
Zagreb 10 000-HR
tel +385 (1) 48 16 151
fax +385 (1) 48 16 197
Copyright © UHA