Poluugrađena stambena zgrada sagrađena je oko 1830. kao ljetnikovac na pola puta između sjevernih vrata Gradeca i Jurjevskog groblja. Regulatornom osnovom iz 1888. ljetnikovac je bio uključen u Prvi razdiel, pa je 1898. arhitekt i kasnije jedan od prvih profesora Tehničke Visoke Škole Zagreb Martin Pilar za bivšeg gradskog oficijala i građevnog špekulanta Škendera Seća projektirao rekonstrukciju ljetnikovca u troobiteljsku stambenu zgradu sa sjevernom prigradnjom. U dvorištu su ostavljena izvorna bidermajerska pročelja, dok je ulično pročelje oblikovano klasicistički. Ovojnica zgrade pažljivo je obnovljena 2008.-2011.

U aneksu je smješteno drveno stubište, a unutrašnjost zgrade pažljivo je uređena prema ukusu visokog historicizma: zidne plohe oličene jarkim tonovima, prvoklasna stolarija oličena svjetlo smeđe te hrastov parket u svim stambenim prostorijama. Stan u visokom prizemlju na uličnoj strani zgrade sastojao se od dvije sobe u starom dijelu zgrade, dvije manje sobe u aneksu te kuhinje u izdvojenom dijelu podruma, kamo se prilazilo malim drvenim stubištem iz srednje sobe. U razdoblju 1945.-2006. ovaj je stan bio iznajmljivan podstanarima, te je posljedično tome potpuno oronuo.

Pregradnjom stana u poslovni prostor u potpunosti su sačuvani svi zatečeni elementi interijera, poput vrata, prozora, hrastova parketa i kaljevih peći. U prostor su pažljivo ugrađeni svi nužni instalacijski sustavi, poput centralnog grijanja, vode, elektrike i računalne mreže, pazeći da se ne oštete svodovi. Zidovi, stropovi i svodovi su rabicirani i oličeni u bijelo, a stolarija je sanirana i oličena u bijelo, kako bi se naglasio kontrast sa teksturom parketa i omogućilo maksimalno prirodno osvjetljenje.