Europan 17 – Living Cities 2

VRSTA NATJEČAJA: međunarodni, javni, otvoreni, anketni, putem web-a, u jednom stupnju, anonimni, arhitektonsko-urbanistički – 51 lokacija u 13 europskih država.

RASPISIVAČ NATJEČAJA: Europan Europe

PROVODITELJ NATJEČAJA ZA HRVATSKU (lokacija Makarska / pijaca /peškarija / gastro centar grada ): Europan Hrvatska 

SUDJELOVANJE: Europan je otvoren za mlade stručnjake u arhitektonskom, krajobraznom i urbanističkom području mlađe od 40 godina s europskom diplomom ili koji rade u Europi, ali i za studente u istim disciplinama, koji imaju diplomu prvostupnika. Svaki tim mora uključivati barem jednog diplomiranog arhitekta.

ROK ZA PREDAJU: 30.07.2023. (online predaja).

NATJEČAJNE PODLOGE: Cijena podloga po lokaciji košta 100€  što uključuje pristup serveru za preuzimanje mape s natječajnim podlogama.

Na internet stranicama Europan Europe nalaze se opisi svih lokacija s natječajnim programom kako bi  natjecatelji mogli odabrati lokaciju, a tek potom uplatiti registraciju kojom dobivaju pristup kompletnim natječajnim podlogama.

Bez registracije nije moguće sudjelovati na natječaju.

LINK NA PRIJAVU NA NATJEČAJ

LINK NA LOKACIJU

ŽIVI GRADOVI 2, RE-IMAGINACIJA ARHITEKTURE KROZ SKRB O ŽIVOTNIM SREDINAMA

Cilj je istražiti regenerativne sposobnosti životnih sredina usred novih ekologija koje pokušavaju prevladati suprotnost između prirode, kulture i antropocentrizma u vremenima obilježenim prirodnim katastrofama i izvanrednim klimatskim situacijama.

Kako možemo brinuti o naseljenim sredinama?

Sve alarmantnija izvješća IPCC-a, posljednje iz ožujka 2022., te pandemija COVID-19 sa svojim utjecajem na čitav planet, učinili su ranjivost živog svijeta i metamorfoze nastanjivosti još očitijima. Sama mogućnost života sada je za sve upitna, s obzirom na pretjeranu potrošnju prirodnih resursa od strane određenih ljudskih skupina nauštrb potreba globalne populacije, što premašuje ono što planet Zemlja može nadomjestiti.

Klimatske krize, prekomjerno iskorištavanje resursa, zagađenje, nejednakost i nepravda – sve ove bolesti, preokreti i dezorijentiranosti zahtijevaju aktivnu ‘brigu’ koja se bavi koegzistencijom i međusobnim odnosom svih elemenata živog svijeta te stoga nalaže radikalnu promjenu paradigme. Osjetljivost, odgovornost i kreativnost aspekti su brige i interesa za druga bića.

To zahtijeva svijest o vezama i interakcijama koje se trebaju potvrditi na djelu na lokacijama koje ulaze u natječaj. Za Europan 17, konteksti zahtijevaju radikalnu promjenu prema sveobuhvatnijem pristupu koncepciji i proizvodnji prostora, pristupu utemeljenom na brizi za životne sredine. Na djelu je nova paradigma koja nas tjera da se zapitamo kako pomiriti živo I neživo u vrijeme kada je nastanjivost planeta Zemlje upitna. Lokalne i translokalne strategije povezuju se kako s pitanjima metabolizma (novi načini upravljanja tokovima prirodnih elemenata, materijala i ljudi s ciljem razvoja kružnog gospodarstva), tako i s pitanjima pravednosti i solidarnosti (inkluzivnost aktera u procesima) koja su na određeni način već djelomično komunicirana u prethodnom ciklusu E16.

Kao odgovor na ove teritorijalne izazove, više je nego potrebno stvoriti složene, globalne i dinamične prostorne rekonfiguracije u nerušenim naseljenim sredinama kako bi se revitalizirale biološke i ljudske zajednice.

Pristup temeljen na skrbi dovest će do nužnog međusobnog djelovanja inovativnih, dinamičnih i raznolikih projektnih procesa:

– aktivno razumijevanje postojećeg stanja na lokaciji (biološko i socio-antropološko), situacijska inteligencija;

– temeljem ove analize, pristupiti oporavku zapuštenih/ugroženih prostora uklanjanjem nepoželjnog I uvođenjem poželjnog;

– jačanje, regeneracija ili stvaranje nove kvaliteta hibridizacijom prirodnog i kulturnog krajolika;

– povezivanje mjerila strateškog i dinamičkog promišljanja prostora (ekološki izazovi velikih razmjera) s mjerilom lokalnih prostora i njihovog novog promišljanja (svakodnevni prostori i zajednički prostori);

– reimaginacija/stvaranje prostora danas za povezivanje sadašnjosti i budućnosti, anticipirajući proizvodne procese i prilagodljivost tijekom vremena (održivi razvoj);

– spremnost za hvatanje u koštac s oblikovnim i proizvodnim procesima koji uključuju sve aktere, njihovu raznoličitost i raznolikost stavova.

Kako bi se postigla ova složenost, situacije koje će biti odabrane za natjecanje Europan 17 moraju biti takve da se prijavljeni projekti mogu aktivirati u različitim kontekstima i na različitim razinama:

– simbiotske veze između živog svijeta i kulturnog svijeta, životni odnosi između ljudi i neljudi;

– prostorne sinergije (radnje koje se provode usklađeno između različitih elemenata, entiteta ili

dionici): to su vrste prirodnih i kulturnih oslanjanja na različitim razinama između

elementi koji su postali fragmentirani kao rezultat modernističkog razvoja miljea;

– prirodne i ljudske temporalnosti (ciklusi i ritmovi živog svijeta i društvenog svijeta) u procesima-projektima.

51 naseljena sredina ovim natječajem traži priliku za oporavak!

Natječajni ciklus Europana 17 proširuje temu prethodnog ciklusa. Fokus predstavljaju nove sinergije sveobuhvatnog sagledavanja pojava u okolišu, prirodnom i kulturnom krajoliku, društvu, gospodarstvu, kulturi i politici.

Nepredvidivi izazovi, (kakav je i ovaj s globalnom pandemijom, potresima, poplavama), a nakon definiranja teme od strane Znanstvenog vijeća Europana, potvrđuju potrebu za brzim prilagodbama i redefiniranjem postojećih i ustaljenih modela.

Lokacije koje žele dobiti razvojne inpute na temu ciklusa ‘živi gradovi’, istovremeno raspravljaju o podtemama kao što su ponovno promišljanje prostora s naglaskom na brigu o životnim sredinama, metabolizu suvremenih prostora i inkluzivnosti.

Metabolički procesi su više od spoja prirode i kulture. Oni omogućuju da Europan, djelujući istovremeno na polju arhitekture, prostornog planiranja i krajobrazne arhitekture, prepozna i ukaže na niz transformacija, uključujući i prirodne elemente kao dio životnih ciklusa – vodu, materijalne tokove, energiju. Svi ti međuodnosi zajedno utječu na nastanjeni okoliš kroz kružno gospodarenje, korištenje organskog ili energetskog materijala, prilagođavanje klimatskim promjenama, integraciju prirodne i biološke raznolikosti. Upravo bi metabolički procesi trebali omogućiti transformaciju kandidiranih lokacija i šireg okoliša u ekosustave prirodnog i kulturnog krajolika.

Kad je o inkluzivnim procesima riječ, upravo se urbane sredine sve više susreću sa segregacijom, nejednakošću, sukobima proizašlim iz nedovoljne vidljivosti, isključenosti, marginalizacije i nedostupnosti stanovanja, rada, obrazovanja, javne infrastrukture i sadržaja javnih namjena. Kao sredstvo borbe protiv takvih lomova u društvu, naseljene bi sredine trebale biti nositelji teritorijalne pravednosti artikulacijom društvenih i ekoloških tema.

Pri izboru lokacija i definiranju programskog okvira, kao i pri ocjenjivanju radova, Europan 17 će se tom tematikom posebno baviti.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.