Dani arhitekture u Istri 2025 / ŠTO ARHITEKTURA RADI KAD NE GRADI

Povodom dodijele Nagrade „Neven Šegvić“ Udruženja hrvatskih arhitekata ediciji Dobrolet – prostor arhitektonske kritike Društva arhitekata Istre i zagrebačke izdavačke kuće Sandorf te njezinim urednicima Emilu Jurcanu i Luki Skansiju, ovogodišnji Dani arhitekture u Istri nazvani su po programu Što arhitektura radi kad ne gradi iz kojeg je nagrađena edicija proizašla. Ovogodišnja manifestacija stoga je posvećena različitim medijima kroz koje se arhitekturom možemo baviti – izdavaštvu, fotografiji i filmu.

Program Dana arhitekture počinje u petak, 7. studenog 2025., u 19 sati otvorenjem Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini – nominirani i nagrađeni radovi u Galeriji DAI-SAI (Smareglina 1, Pula), nakon čega slijedi predstavljanje edicije Dobrolet i javni razgovor o izdavaštvu u arhitekturi na kojem će gostovati Emil Jurcan (urednik edicije), Ana Šverko (voditeljica Savjeta nakladništva Udruženja hrvatskih arhitekata) i Matevž Granda (izdavač slovenskog časopisa Outsider za arhitekturu i kulturu).

Dan poslije, u subotu, 8. studenog, u 19 sati, u kinu Valli prikazivat će se film pod nazivom Big Ears Listen With Feet, poznatih arhitekata/redatelja Ila Beka i Louise Lemoine.

U petak, 21. studenog, u 19 sati program se nastavlja otvaranjem zajedničke izložbe fotografija autorica Ane Orlić (izložba fotografija pod nazivom San Sabba) i Lare Žibret (izložba fotografija pod nazivom Urbani oksimoroni) u Galeriji DAI-SAI koje će se moći pogledati do 3. prosinca 2025.

Razgovor o izdavaštvu održat će se i u četvrtak, 27. studenog, od 19 sati uz predstavljanje izdavačkih projekata Društva arhitekata Istre na platformi LINA i knjige Planet Krvavica i njezini sateliti te izdavačkog projekta Motel Trogir i knjige (Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj dječjeg lječilišta u Krvavici. Projekte će predstaviti Ana Dana Beroš, autorica programa DAI-SAI na platformi LINA i Nataša Bodrožić, pokretačica projekta Motel Trogir.

Dani arhitekture u Istri završavaju Godišnjom izložbom projekata i realizacija članova DAI-SAI-a i gostujućih izlagača, čije će se otvorenje održati u petak, 5. prosinca, u 19 sati uz prezentaciju realizacije novoga groblja u Ankaranu arhitektonskog studija void arhitektura. Izložba će ostati otvorena do 19. prosinca 2025.

PROGRAM

petak, 07. 11. 2025. – DAI-SAI, Smareglina 1, Pula

19:00 – Otvorenje Godišnje izložbe ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini – nominirani i nagrađeni radovi
19:30 – Predstavljanje edicije Dobrolet i javni razgovor o izdavaštvu u arhitekturi
Sudjeluju: Emil Jurcan, Ana Šverko i Matevž Granda

subota, 8. 11. 2025. – Kino Valli, Giardini 1, Pula

19:00 – Projekcija filma Big Ears Listen With Feet (93′)
Autori: Ila Bêka i Louise Lemoine
Titlovi na engleskom jeziku
Ulaz je slobodan.

petak, 21. 11. 2025. – DAI-SAI, Smareglina 1, Pula

19:00 – Zajednička izložba fotografija
San Sabba (Ana Orlić)
Urbani oksimoroni (Lara Žibret)

četvrtak, 27. 11. 2025. – DAI-SAI, Smareglina 1, Pula

19:00 – Predstavljanje izdavačkih projekata
DAI-SAI na platformi LINA: Planet Krvavica i njezini sateliti (Ana Dana Beroš)
(Ne) vjeruj pripovjedaču i izdavaštvo projekta Motel Trogir (Nataša Bodrožić)

petak, 05. 12. 2025. – DAI-SAI, Smareglina 1, Pula

19:00 – Godišnja izložba članova DAI-SAI-a i gostujućih izlagača
19:30 – Predstavljanje realizacije novog groblja u Ankaranu, arhitektonski studio void arhitektura

Impresum: DANI ARHITEKTURE U ISTRI 2025

Organizacija: Društvo arhitekata Istre (DAI-SAI) – Jasmina Bašić i Tihana Nalić
Partneri programa: Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA), Kino Valli
Grafičko oblikovanje: Tihana Nalić / Bobula
Projekt financijski podržavaju: Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Pula

---

DETALJNIJE O DOGAĐANJIMA:

1) Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini – nominirani i nagrađeni radovi

Izložba ostaje otvorena do 17. 11. 2025., svakim radnim danom od 17 do 20 sati.
Izložba je organizirana u suradnji s Udruženjem hrvatskih arhitekata.

Godišnja izložba ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata (GIO) i dodjela godišnjih nagrada središnja su godišnja događanja Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA), s tradicijom duljom od 60 godina. Izložba pruža jedinstven i cjelovit pregled nacionalne arhitektonske produkcije u prethodnoj godini, a popratni program usredotočen je na predstavljanje javnosti, vrednovanje, kontekstualizaciju i refleksiju prikazane produkcije, ali i širih prostornih i društvenih tema.

Na Godišnju izložbu ostvarenja hrvatskih arhitektica i arhitekata u 2024. godini prijavljen je 81 rad. Radove je ocjenjivao stručni žiri u sastavu: Vjekoslav Gašparović (predsjednik), Ana Boljar, Jure Grohar, Mario Kralj, Iva Martinis, Helena Paver Njirić, Nikola Popić, Tomislav Soldo i Ana Šverko. (Iz žiriranja u kategoriji Nagrade „Viktor Kovačić” izuzeli su se Tomislav Soldo i Ana Šverko, a u kategoriji Nagrade „Drago Galić” Helena Paver Njirić i Nikola Popić.)

Nagrade za 2024. godinu:

• Nagrada „Viktor Kovačić” za životno djelo dodijeljena je Krešimiru Ivanišu.
• Nagradu „Viktor Kovačić” za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva u 2024. godini dobili su MVA / Mikelić Vreš Arhitekti za Proizvodno-poslovnu zgradu Dubrovčan.
• Nagradu „Drago Galić“ za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture u 2024. godini dobili su Hrvoje Njirić i Iskra Filipović za Double Villu Bukovac.
• Nagrada „Bernardo Bernardi“ za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2024. godini dodijeljena je Jadranki Kruljac Polak i Nikoli Polaku za Kuću 3R.
• Nagrada „Neven Šegvić“ za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture u 2024. godini dodijeljena je Emilu Jurcanu i Luki Skansiju za Ediciju Dobrolet.

2) Predstavljanje edicije Dobrolet i javni razgovor o izdavaštvu u arhitekturi

U razgovoru o izdavaštvu u arhitekturi sudjeluju: Emil Jurcan (urednik edicije), Ana Šverko (voditeljica Savjeta nakladništva Udruženja hrvatskih arhitekata) i Matevž Granda (izdavač slovenskog časopisa Outsider za arhitekturu i kulturu).

Biblioteka DOBROLET – prostor arhitektonske kritike pokrenuta je 2017. godine u suradnji Društva arhitekata Istre – Società architetti dell’Istria, Filozofskog fakulteta Rijeka i izdavačke kuće Sandorf s namjerom uvođenja kritičkih teoretskih koncepcija arhitekture u širi misaoni kontekst.

Urednici edicije: Emil Jurcan i Luka Skansi
Likovni urednik: Studiobotas
Oblikovanje: Primož Fijavž
Gostujući urednici: Ivana Perica, Alberto Franchini
Autori predgovora: Ivana Perica, Emil Jurcan, Luka Skansi, Pier Vittorio Aureli, Alberto Franchini
Prevoditelji: Ivana Perica, Ivo Alebić, Marko Gregorić, Max Blažević, Eric Ušić, Andy Jelčić, Ivana Ostojčić, Maja Tatković
Lektura i korektura: Nives Franić
Izdavači: DAI-SAI Pula (sva izdanja), Sandorf Zagreb (sva izdanja), Filozofski fakultet Rijeka (1. i 2. izdanje) Sve publikacije su dane na korištenje pod licencom Creative Commons Imenovanje – Dijeli pod istim uvjetima 4.0 međunarodna

3) Projekcija filma Big Ears Listen with Feet (93’)

Cijenjeni umjetnici i filmaši Bêka & Lemoine vode nas u Bangkok na jednodnevno, užurbano putovanje kroz kaotičnu betonsku džunglu ovog južnoazijskog megalopolisa. Vođen dirljivom osobnom pričom Boonserma Premthade, jednog od najvažnijih suvremenih tajlandskih arhitekata, film se odvija kao slobodno lutanje, isprekidano dojmljivim susretima, događajima i mjestima koja su oblikovala Premthadin jedinstveni identitet i senzibilitet.

Urođena gluhoća navela je arhitekta da razvije drugačiji način slušanja – koristeći cijelo tijelo kao rezonantnu komoru za zvučne vibracije. Unatoč velikim ušima, i slonovi zvuk najviše percipiraju putem svojih stopala. Učeći od slonova, Boonserm je razvio arhitekturu osjetila u kojoj zvučne vibracije postaju glas prostora.

Šetajući mračnim ulicama sirotinjske četvrti u kojoj je odrastao, leteći prema udaljenim seoskim zajednicama koje žive u simbiozi sa slonovima te promatrajući odanost starijih žena budističkim redovnicima svoga sela, film kroz dojmljive prizore otkriva arhitektovu aktivnu predanost radu s ljudima za koje arhitektura može imati snažan društveni učinak.

Kada se road movie spoji s filmskim dnevnikom, rađa se jedinstveni, prepoznatljiv stil performativnog filma Bêke & Lemoinea.

Redatelji: Ila Bêka i Louise Lemoine
Direktor fotografije: Ila Bêka
Montaža: Ila Bêka i Louise Lemoine
Kolorist: Melo Prino
Zvučni mix: Walter Amati, Fuji Studio
Produkcija: Bêka & Partners, Francuska
Tajland, 2022., 4K, kolor, 93 min 

4) Zajednička izložba fotografija San Sabba (Ana Orlić) i Urbani oksimoroni (Lara Žibret)
Izložba ostaje otvorena do 3. 12. 2025., svakim radnim danom od 17 do 20 sati.

Ana Orlić: San Sabba

Serija fotografija San Sabba istražuje prostor nekadašnjeg koncentracijskog logora, danas nacionalnog spomenika i Muzeja rižarne San Sabba u Trstu. Izgrađena na prijelazu 19. u 20. stoljeće kao industrijski kompleks ljuštionice riže, San Sabba je dvadesetak godina nakon Drugog svjetskog rata obnovljena prema projektu arhitekta Romana Boica. Kroz proces oduzimanja, ograđivanja i suprotstavljanja praznina, serija fotografija otkriva kako arhitektura stvara maksimum naboja iz postojeće materije.

Ana Orlić je riječka arhitektica i fotografkinja. Nakon magisterija na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, sudjelovala je na fotografskim radionicama i završila školu umjetničke fotografije Drugi kadar, a trenutno pohađa diplomski studij fotografije na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu i specijalistički studij Urbani studiji u Rijeci. Kroz Društvo arhitekata Rijeka i njegovu Sekciju vodi niz edukativnih i stručnih programa vezanih uz arhitekturu i kulturu prostora. Izlagala je na jednoj samostalnoj i nekoliko grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Lara Žibret: Urbani Oksimoroni

Bez interesa za ljudsku prisutnost, već privučena arhitektonskom postojanošću kao dušom, omotačem, pripovijedajućim spremnikom, gdje ne-prisutnost i ne-mjesta imaju ključnu i glavnu ulogu, dok čovjek ima samo funkciju prolaska kroz ne-mjesto – stoga je marginalan, ali istodobno neizostavan, toliko da odjekuje kao pravi oksimoron.

Ne postajemo ono što jesmo ako ne dođe do intimnog i radikalnog poricanja onoga što su od nas napravili. (cit. Marc Augé) 

Lara Žibret, fotografkinja i vizualna pripovjedačica koja s osjetljivošću promišlja o snazi slike u urbanim prostorima. Nadahnuta industrijskom, brutalističkom i modernom arhitekturom, otkriva njihovu skrivenu ljepotu.

5) Predstavljanje izdavačkih projekata DAI-SAI na platformi LINA: Planet Krvavica i njezini sateliti i (Ne) vjeruj pripovjedaču i izdavaštvo projekta Motel Trogir

Planet Krvavica i njezini sateliti: Istraživanje lokalnih budućnosti kroz prakse nesavršene brige

Knjiga ponovno promišlja trogodišnji angažman DAI-SAI-ja s osporavanim prostorom nekadašnjeg Dječjeg lječilišta u Krvavici kraj Makarske – modernističkog remek-djela arhitekta Rikarda Marasovića. Nadolazeća publikacija okuplja eseje, terenske zapise, vizualne fragmente i situirane refleksije raznolike međunarodne mreže sudionika i suradnika. Umjesto da nudi konačne narative, knjiga otvara polje istraživanja u kojem se neujednačena nasljeđa, prostorna zapuštenost i krhke geste brige prepliću s planetarnim hitnostima našeg vremena. Predlaže da se drukčije budućnosti ne pronalaze negdje drugdje, nego izranjaju upravo iz lokalnih i globalnih međuodnosa – kroz nesavršene, često neuredne prakse popravljanja, zadržavanja i ponovnog zamišljanja zajedničkog. Skrb ovdje postaje čin preživljavanja – praksa utkana u svakodnevni život. U budućoj publikaciji nastojimo objediniti spoznaje i prikupiti mnogostruke primjere povezane s činovima skrbi o arhitekturi. Nadamo se da to činimo potičući radoznalost današnjih zajednica i njihovih imaginarija – te da zajedno, kroz ono što već imamo, zamišljamo budućnosti koje tek dolaze. Arhitektica i kustosica projekta Ana Dana Beroš po prvi će put u Puli predstaviti izdavački projekt Planet Krvavica, kao i njegove “satelite” – akcije i sestrinske publikacije koje su mu prethodile.

(Ne) vjeruj pripovjedaču i izdavaštvo projekta Motel Trogir

MOTEL TROGIR od svog začetka 2013. godine funkcionira kao građanska kampanja i projekt usredotočen na društvenu valorizaciju i formalnu zaštitu arhitekture kasnog modernizma u Hrvatskoj, graditeljske baštine kojoj još uvijek nije posvećena sustavnija institucionalna pažnja. U dvanaest godina djelovanja projekta, ali i mnogobrojnih drugih aktera, učinjeno je puno na podizanju svijesti o ovoj važnoj društvenoj temi, a Motel Trogir ostao je simbol građanskog angažmana, brige za definiranje i očuvanje novije graditeljske baštine te svojevrsni interface između struke, institucija i šire javnosti. U početku djelovanja, poseban naglasak stavljen je na zaštitu jadranskih motela arhitekta Ivana Vitića te arhitektonskih i urbanističkih vrijednosti srednjodalmatinskog modernizma druge polovine 20. stoljeća, što je i danas područje gdje su sudionici projekta najaktivniji. Strategijom umrežavanja, javnim informiranjem putem medija i društvenih mreža te partnerstvom s lokalnim udrugama i institucijama koje se bave baštinskim aktivizmom, Motel Trogir radi na preusmjeravanju javnog diskursa ka konstruktivnim idejama za očuvanje nasljeđa modernizma te artikulaciji društveno odgovorne pozicije nasuprot privatizaciji i devastaciji. Projekt je razvio specifičnu metodologiju koju se može opisati kao spoj građanskog aktivizma te znanstvenog, publicističkog, kustoskog i edukativnog rada. Uz javne tribine i predavanja, kontinuirano se organiziraju umjetnička događanja međunarodnog karaktera, stručno vođene šetnje te izložbeni projekti koji širu javnost senzibiliziraju za modernu arhitektonsku baštinu jadranske regije, ali i puno šire. Posebno važan aspekt djelovanja projekta je izdavaštvo, sve knjige u izdanju udruge Slobodne veze / projekta Motel Trogir stručna su literatura i relevantni izvori studentima, ali i najširoj javnosti. Distribuiraju se u zemlji i inozemstvu, često sa stranim suizdavačima.

Do sada su u okviru projekta MOTEL TROGIR, Udruge Slobodne veze i partnera, izašla četiri izdanja koja su uglavnom pratila višegodišnji javni angažman u smjeru očuvanja pojedinih objekata / kompleksa:

MOTEL TROGIR: Nije uvijek budućnost ono što dolazi, Ur. Nataša Bodrožić i Saša Šimpraga (Slobodne veze / ONOMATOPEE, Zagreb – Eindhoven 2016.)

PEJZAŽI POTROŠAČKE KULTURE U SOCIJALISTIČKOJ JUGOSLAVIJI, Ur. Nataša Bodrožić, Saša Šimpraga i Lidija Butković Mićin (Slobodne veze / ONOMATOPEE, Zagreb – Eindhoven, 2018.)

MODERNA ARHITEKTURA TROGIRA, autorica Lidija Butković Mićin, izdavači: Slobodne veze i Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira – Radovan, Zagreb – Trogir, 2021.

(NE) VJERUJ PRIPOVJEDAČU. SLUČAJ DJEČJEG LJEČILIŠTA U KRVAVICI, Ur. Nataša Bodrožić, Antonia Vodanović (Slobodne veze / Set Margins’, Zagreb – Eindhoven, 2024.)

Nataša Bodrožić kustosica je i kulturna radnica iz Zagreba i Trogira. Inicijatorica je projekta Motel Trogir i suosnivačica Udruge za suvremene umjetničke prakse Slobodne veze. Redovito u suradnji, (su)uredila je nekoliko knjiga iz područja suvremene umjetnosti, kulturne politike i baštinskog aktivizma: Politics of Feelings / Economies of Love (2014.), Cultural Public Sphere in Armenia, Georgia, Moldova and Ukraine (2014.), Motel Trogir: Nije uvijek budućnost ono što dolazi (2016.), Modelling Public Space(s) in Culture: Rethinking Institutional Practices in Culture and Historical (Dis)Continuities (2018.), Pejzaži potrošačke kulture u socijalističkoj Jugoslaviji (2018.), (Ne) vjeruj pripovjedaču. Slučaj Dječjeg lječilišta u Krvavici (2024.). Kurirala je brojne izložbe i projekte u javnom prostoru, u zemlji i inozemstvu te su-kurirala dva bijenala suvremene umjetnosti: Mediterranea 16: ERRORS ALLOWED u Anconi, 2013. i OSTRALE O21: BREATHTURN u Dresdenu 2021. Dobitnica je niza stipendija i priznanja. Članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika- HULU, Split. Evaluatorica je međunarodne nagrade za društvenu inovaciju Sozial Marie, koja se svake godine dodjeljuje u Beču.

6) Godišnja izložba projekata i realizacija članova DAI-SAI-a i gostujućih izlagača
Izložba ostaje otvorena do 19. 12. 2025., svakim radnim danom od 17 do 20 sati

7) Predstavljanje realizacije novog groblja u Ankaranu, arhitektonski studio void arhitektura
Ovogodišnji dobitnici prestižne slovenske Plečnikove nagrade za javni prostor, članovi autorskog tima pod nazivom void arhitektura, predstavit će nagrađenu realizaciju groblja u Ankaranu – na području slovenske Istre.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.