Dani arhitekata 10.0 – Fotogalerija predstavljanja nominacija GIO 2025

U organizaciji Hrvatske komore arhitekate i Udruženja hrvatskih arhitekata, od 19. do 21. ožujka 2026. godine održani su jubilarni Dani arhitekata 10.0 u Brelima, najveći godišnji skup arhitektonske struke u Hrvatskoj.

Dani tradicionalno okupljaju arhitekte, urbaniste, predstavnike akademske zajednice, gospodarstva, javne uprave i medije, s ciljem razmjene znanja, predstavljanja aktualnih projekata i rasprave o ključnim pitanjima razvoja prostora i gradnje u Hrvatskoj i Europi.

Program je i ove godine obuhvatio niz tematskih blokova usmjerenih na ključna pitanja suvremene arhitektonske prakse. Raspravljalo se o poslovanju arhitekata i zakonodavnom okviru, izazovima očuvanja i valorizacije arhitektonske baštine, kao i o priuštivom stanovanju – jednoj od centralnih tema suvremenih urbanih sredina. Kroz predavanja, panel-diskusije i radionice domaći i međunarodni stručnjaci otvorili su pitanja digitalizacije struke, transformacije projektantskih procesa, odnosa turizma i prostora te novih modela planiranja i izgradnje dostupnog stanovanja.

U sklopu događanja dodijeljene su Medalje Hrvatske komore arhitekata u trima kategorijama – za doprinos kulturi građenja, planiranje prostora te inovacije i održivost u arhitekturi – čime je nastavljena praksa prepoznavanja i poticanja izvrsnosti u struci.

Poseban segment programa bio je posvećen i nominacijama za godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata. Otvorenje Godišnje izložbe ostvarenja i dodjela nagrada planirani su sredinom 2026. godine.

Fotogalerija u nastavku donosi pregled atmosfere i ključnih trenutaka ovogodišnjih prezentacija nominacija. 

Fotograf: Tom Dubravec / CROPIX

U okviru tematskog bloka Arhitektonska baština održana je i panel rasprava „Kome smeta Poljud?“, posvećena stanju, zaštiti i budućnosti Stadiona Poljud kao zaštićenog kulturnog dobra i jednog od ključnih ostvarenja hrvatske moderne arhitekture. U raspravi su sudjelovali Joško Belamarić, Jelena Borota i Toma Plejić, otvarajući pitanja odnosa društva i institucija prema arhitektonskoj baštini, kao i nužnosti stručnog i odgovornog pristupa njezinoj obnovi. Posebno je istaknuta potreba uključivanja relevantnih domaćih i međunarodnih stručnjaka u procese donošenja odluka, uz kritiku izostanka sustavne brige o modernističkoj baštini te dominacije populističkih i politički motiviranih pristupa u javnom prostoru.

Zaključci panela naglasili su kako je sustavna briga o kulturnoj baštini temelj odgovornog društva, pri čemu Stadion Poljud zauzima iznimno mjesto kao međunarodno prepoznat primjer hrvatske moderne. Istaknuto je da dugogodišnji izostanak adekvatnog održavanja i recentna oštećenja dodatno ugrožavaju njegovu konstrukciju, dok se aktualne rasprave često vode bez uključivanja struke. Sudionici su stoga pozvali na hitno formiranje interdisciplinarnog stručnog tijela, provedbu sveobuhvatne analize stanja te donošenje odluka temeljenih isključivo na ekspertizi međunarodno priznatih stručnjaka. Naglašeno je i da eventualna izgradnja novog stadiona u Splitu ne smije ugroziti Poljud, koji ostaje trajno upisan u kolektivni i kulturni identitet grada, ali i šire.

Fotograf: Tom Dubravec / CROPIX

ZAKLJUČCI PANELA O STADIONU POLJUD NA DANIMA ARHITEKATA 10.0

1. Svaka suvremena država i društvo koji se odgovorno odnose prema prošlosti i budućnosti vode sustavnu brigu o svojoj kulturi i tradiciji, odnosno o kulturnoj baštini u cjelini.
2. Stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, jedan je od najsvjetlijih primjera hrvatske Moderne, prepoznat i vrednovan na domaćoj i globalnoj kulturnoj sceni. Iz tih razloga Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske stadion Poljud zaštitilo je kao nepokretno kulturno dobro, što podrazumijeva obvezu brige i grada i države o tom zaštićenom dobru. Zaštita obvezuje i onoga tko ju je zaštitio i vlasnika kulturnog dobra. 
3. Tijekom posljednjih trideset godina nije se vodila dužna briga o ovom zaštićenom spomeniku kulture, što je djelomično narušilo vidljive dijelove konstrukcije, dodatno oštećene u posljednjih godinu dana uslijed vremenskih nepogoda.
4. Aktualne rasprave o rješenju za stadion Poljud u značajnoj se mjeri vode populistički i navijački ostrašćeno, pritom u potpunosti isključujući konerzvatorsku i arhitektonsku struku. 
5. Hrvatski arhitekti okupljeni u Hrvatskoj komori arhitekata i Udruženju hrvatskih arhitekata pozivaju donositelje odluka o zaštićenom spomeniku kulture da u raspravu o rješenju stadiona Poljud uključe relevantne stručnjake sa svjetskim referencama, kako bi se izbjegla politizacija i politički populizam, a sve s ciljem donošenja kvalitetnog rješenja za ovaj iznimno važan trenutak za Grad Split i cijelu zemlju. Stadion Poljud hrvatsko je, ali i svjetsko kulturno dobro te kao takvo zaslužuje odnos primjeren vrhunskom spomeniku hrvatske i svjetske kulture.
6. Hrvatski arhitekti, u namjeri da se rasprava o stadionu Poljud oslobodi populističkog diskursa, donositeljima odluka – Gradu Splitu, Republici Hrvatskoj i Ministarstvu kulture i medija – predlažu sljedeće konkretne korake:

7. Rješenje za stadion Poljud, kao zaštićeno kulturno dobro, odnosno njegova temeljita i stručna rekonstrukcija, ni na koji način ne prejudicira odluku države i grada o eventualnoj izgradnji novog stadiona na drugoj lokaciji u Splitu. Eventualna izgradnja novog stadiona ne smije ugroziti stadion Poljud i njegovu budućnost. Stadion Poljud trajno je upisan u kolektivnu svijest i kulturni identitet Splita, Hrvatske i svijeta.