Projekt se temelji na četiri osnovne značajke. Artikulacija zgrade poput vile u stambenom okruženju -  'vila Ambulanta'. „Domaći“ ugođaj se postiže malim mjerilom, oblikovanjem više volumena umjesto jedne zgrade, kosim krovom, dimnjacima, uređenjem okućnice-vrta, platnenim tendama, žardinjerama s pelargonijama itd. Dokidanje institucionalnog karaktera kuće doprinosi ugodnijoj percepciji zdravstvenog sadržaja i prihvaćanju novostvorenog javnog prostora – ulazne terase, prečice i vrta. 

Ulazna zona je na dispoziciji građanima kao svojevrsni prostor socijalizacije, ali i kao arhitektonsko stupnjevanje ulaska u kuću. Javni objekt, osim osnovne funkcije, trebao bi dati doprinos u pogledu stvaranja novog javnog prostora. Značaj i uporabivost prostora terase je poduprta prolaskom pješačke kratice koja je također „utabana“ u memoriji lokalnog stanovništva. Treći element javne domene je vrt na istočnoj strani, koji sugerira percepciju kuće u parku/voćnjaku i trebao bi pružiti nepretenciozni ugođaj tako tipičan za ovo podsljemensko područje. Četvrta komponenta javnog prostora je zavjetna niša, koncipirana po uzoru na takve motive tradicionalno integrirane u pročelja okolnih kuća, kojom se evocira spiritualno i nematerijalno – bez liturgijske ili ikonografske doslovnosti.

Naglasak je stavljen i na dodatni sadržaj predviđen za korištenje kroničnim pacijentima, po uzoru na takve inicijative širom svijeta, poput Maggie's centara u Velikoj Britaniji.

Materijalizacija i pojavnost kuće temelji se na stalnoj mijeni i patini vremena. Napravljena je od jednog jedinog vidljivog materijala – betona. Jedini koloristički akcent pročelja su cvjetne žardinijere, kao element identiteta i motivacije djelatnika ostvare prisniji i emotivniji odnos s kućom. Baš poput vlastite vile.