POVIJESNI KONTEKST 

Godine 1991. Domovinski je rat zahvatio veći dio Hrvatske. Među najviše stradalim dijelovima bila su i hrvatska granična područja uz Srbiju. Dana 18. listopada 1991. skupina u kojoj je bio 51 lovaški Hrvat prisilno je, nakon cjelodnevnoga mučenja i zlostavljanja koje su nad njima provodili pripadnici Jugoslavenske vojske i četnika, odvedena na »čišćenje« minskoga polja u selu. Kada je kolona dovedena do minskoga polja postavljenoga na polju djeteline, na izlazu iz sela prema Tovarniku, stražari su svojim uznicima naredili da uđu u polje, uhvate se za ruke i nogama »kose« djetelinu dok su oni, zajedno s cijelom vojnom pratnjom, stajali na odgovarajućoj udaljenosti prijeteći im oružjem. Mine su bile postavljene serijski, u nekoliko redova. Kada bi se aktivirala jedna mina, aktivirao bi se istovremeno cijeli red. »Košnja« djeteline nogama dovodila je do aktiviranja mina i niza eksplozija. Taj događaj nazvan je Krvava berba grožđa. Citat iz knjige Krvava istina, 2018.g. Lovas.

KONCEPT LATINSKOG KRIŽA SPOMEN OBILJEŽJA LOVAS 

Povezivanjem simboličkog prikaza slavonske oranice s tlocrtno urezanim linijama koje asociraju na latinski križ projekt sadržajno i značenjski ujedinjuje skulpturu i parter u jednu cjelinu. Ova velika pejzažna lend art intervencija predstavlja inventivno i suvremeno rješenje koje se stapa s krajolikom udoline. Projekt asocira na brazdu, odnosno bijeli „ožiljak“ na površini hrvatske zemlje, a sam oblik križa na oprost i kršćansku tradiciju Lovasa. Ovaj metaforički ožiljak ostaje kao trajno lokalno obilježje, prepoznatljivo s male i velike udaljenosti. Prisutnost posjetitelja na spomen-obilježju, otvorenoj šetnici s navedenim imenima svih tragično preminulih i nevinih ljudi dodatno naglašava ogoljelost, izloženost i ranjivost pojedinca u odnosu na tragičnu povijest ove lokacije.

Spomen obilježje "Minsko polje" u Lovasu prvonagrađeni je rad na javnom, likovno-arhitektonskom natječaju, kojeg je provela Općina Lovas u organizicaiji Društva arhitekata Varaždin 2018.godine.