OTKRIVANJE DALMACIJE XII – Međunarodni znanstveni skup

Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković u Splitu, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu i Udruženje hrvatskih arhitekata pozivaju vas na sudjelovanje na međunarodnom znanstvenom skupu

OTKRIVANJE DALMACIJE XII

Pitanje svjetla i vode. I druga pitanja koja je (p)ostavio Petar Senjanović

Muzej grada Splita, Split, 23. – 25. studenoga 2026.

The Institute of Art History – Cvito Fisković Centre in Split, the Faculty of Civil Engineering, Architecture and Geodesy, University of Split, and the Croatian Association of Architects invite you to participate in the international scholarly conference

DISCOVERING DALMATIA XII

The Issue of Light and Water – And Petar Senjanović’s Other Open Questions

The Split City Museum, Split, 23–25 November 2026

The call for participation in English is available here.

---

Povodom 150. obljetnice rođenja Petra Senjanovića (1876.–1955.), međunarodni znanstveni skup posvećen je novom sagledavanju njegova djelovanja u kontekstu arhitekture, urbanizma i infrastrukturnog razvoja u Hrvatskoj i širem srednjoeuropskom prostoru.

Naslov skupa preuzet je iz Senjanovićeva referata Pitanje svjetla i vode (1910.), koji na simboličkoj razini otvara niz temeljnih pitanja o odnosu tehničkih, prostornoplanskih i društvenih aspekata izgradnje grada. Upravo ta pitanja: svjetla, vode, infrastrukture, stanovanja, regulacije i odnosa prema pejzažu, čine okosnicu ovog skupa, koji nastoji Senjanovićevo djelovanje sagledati u njegovoj punoj složenosti.

Senjanovićevo se djelovanje proteže od arhitektonskih intervencija u prostoru, preko urbanističkog planiranja, do željezničkog inženjerstva i infrastrukturnih projekata. Djelovao je u različitim kontekstima, od Dalmacije i Splita do Zagreba te šireg prostora nekadašnje Habsburške Monarhije, sudjelujući tako u oblikovanju prostora na više razina, od pojedinačne građevine do urbanog plana i infrastrukturnih mreža. Polazeći od Senjanovićeva opusa, skup nadilazi okvire analize pojedinačnog autorskog djelovanja te problematizira šire procese i strategije modernizacije gradova početkom 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na urbane sredine na perifernim pozicijama nekadašnje Monarhije.

Cilj skupa jest okupiti istraživače različitih disciplina: povijesti umjetnosti, arhitekture, urbanizma, povijesti, povijesti tehnologije i infrastrukture, kao i arhiviste, kako bi se Senjanovićevo djelovanje ponovno razmotrilo kroz suvremene metodološke pristupe i u širem komparativnom okviru.
Pozivamo i studentske radove koji se tematski uklapaju u navedene cjeline.

Središnja pitanja skupa

• Kako sagledati Senjanovićevo djelovanje između inženjerstva, arhitekture i urbanizma?
• Na koji način pitanja infrastrukture, svjetla i vode oblikuju razvoj modernog grada?
• Kako različita mjerila (kuća – kvart – grad – teritorij) strukturiraju Senjanovićevo djelovanje?
• Kako Senjanovića smjestiti u širi europski kontekst?
• Kako pristupiti arhivskoj građi vezanoj uz Senjanovića te koje metodološke i organizacijske izazove ona otvara?

Tematske cjeline

1. Infrastruktura i teritorij: željeznica, luka, mreže

• Željeznički projekti (Lička pruga, Unska pruga i dr.)
• Odnos između infrastrukture i urbanog razvoja
• Split, Zagreb i širi teritorijalni kontekst
• Inženjerstvo kao temelj urbanističkog mišljenja

2. Grad i regulacija

• Regulacijski planovi i urbanističke strategije
• Natječaji i uloga u stručnim tijelima (žiriji, komisije)
• Razvoj luke i njezina integracija u grad
• Odnos između planiranja i realizacije

3. Stanovanje i arhitektura

• Stambena izgradnja i doprinos tipologiji stanovanja
• Građevinski pravilnici i njihova transformacija
• Odnos između tradicije i moderne
• Lokalne varijante secesije i dijalog s prostorom

4. Pejzažni urbanizam

• Oblikovanje Marjana kao javnog prostora
• Odnos prirode i projektiranog krajolika
• Rekreacija, identitet i javni prostor
• Pejzažni urbanizam u europskom kontekst

5. Senjanović u kontekstu

• Školovanje i profesionalne mreže
• Usporedbe sa suvremenicima (npr. Jože Plečnik, Kamilo Tončić)
• Srednjoeuropski i mediteranski konteksti
• Transferi znanja i profesionalne mobilnosti

6. Arhivi, izvori i metodologija

• Arhiv Petra Senjanovića i srodni fondovi
• Stanje, dostupnost i organizacija arhivske građe
• Neistraženi i slabo obrađeni materijali
• Metodološki pristupi radu s arhivima (kartografija, vizualni izvori, tehnička dokumentacija)
• Mogućnosti digitalizacije i novih oblika prezentacije građe

Skup će uključivati i popratni program (tematske šetnje, arhivske segmente) posvećen ključnim lokalitetima Senjanovićeva djelovanja u Splitu.

Skup se organizira u sklopu projekta UrbArH Instituta za povijest umjetnosti, financiranog sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.

Prijava

Sažeci radova (do 250 riječi) uz kratak životopis na hrvatskom ili engleskom jeziku šalju se u pdf-formatu na adresu: discoveringdalmatia@gmail.com

Rok za prijavu: 1. srpnja 2026.

Znanstveni odbor

Hrvoje Bartulović (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Joško Belamarić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Ana Grgić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Aida Idrizbegović-Zgonić (Arhitektonski fakultet, Univerzitet u Sarajevu)
Renata Novak Klemenčič (Filozofska fakulteta Univerze v Ljubljani)
Mihaela Kovačić (Sveučilišna knjižnica u Splitu)
Sanja Matijević Barčot (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Robert Plejić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Karin Šerman (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split / Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Petra Vugrinec (Galerija Klovićevi dvori)
Darovan Tušek (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)

Organizacijski odbor

Tomislav Bosnić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Ana Ćurić (Institut za povijest umjetnosti)
Ana Grgić (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Jana Horvat (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Mihaela Kovačić (Sveučilišna knjižnica u Splitu)
Matko Matija Marušić (Institut za povijest umjetnosti)
Sanja Matijević Barčot (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu)
Petar Strunje (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)
Karin Šerman (Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Ana Šverko (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split / Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu / Udruženje hrvatskih arhitekata)
Anamaria Veštić (Institut za povijest umjetnosti – Centar Cvito Fisković, Split)

Važni datumi

• Prijava do 1. srpnja 2026.
• Obavijest o prihvaćanju: 15. srpnja 2026.
• Održavanje konferencije: 23. – 25. studenoga 2026.

Važne informacije

Domaćin će organizirati prijam 22. studenog navečer i završnu svečanost 25. studenog uz kavu i osvježenja u stankama za sudionike konferencije.
Za sudjelovanje na konferenciji nije predviđena kotizacija.
Organizatori ne pokrivaju putne troškove i troškove smještaja.
Organizatori mogu ponuditi pomoć pri organiziranju smještaja u povijesnoj jezgri po povoljnim cijenama.
Službeni jezici konferencije su hrvatski i engleski.
Duljina izlaganja je 20 minuta.
Izlaganja će biti podijeljena u tematske sesije, a svaka će sesija biti zaključena raspravom.
Planirana je objava odabranih radova s konferencije u recenziranom zborniku.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.