Staklena soba: Izložba Lane Stojićević

Pozivamo vas na otvorenje izložbe “Prostorna preklapanja: Stratigrafija umjetničkog istraživanja” Lane Stojićević u Staklenoj sobi, izložbenom prostoru DAZ/UHA-e, u petak, 24. travnja 2026., u 19 sati.

Udruženja hrvatskih arhitekata, u partnerstvu s Društvom arhitekata Zagreb, predstavlja izložbu Lane Stojićević u sklopu koje će se održati i predavanje o autoričinim umjetničkim istraživanjima. Ovdje se ne radi o uobičajenoj samostalnoj izložbi jer izlošci nisu završne forme materijaliziranih rezultata umjetničkih istraživanja, već artefakti skromnijih dimenzija, poput maketa radova, radnih materijala, rezultata istraživanja mogućnosti materijala, vizualizacija, prikupljenih materijala i artefakata vezanih za prostore istraživanja, kao i izbor istraživačkih fotografija.

Predstavljena četiri umjetnička istraživanja povezana su specifičnim prostorima opterećenima prošlošću iz neposrednog okruženja umjetnice, odnosno talozima materijalizirane povijesti koji se preklapaju i isprepliću na istim mjestima. Stojićević podjednako fokus stavlja na slojevitu prošlost, sadašnje stanje ili spekulativnu budućnost tih prostora. Tako izložba i predavanje istovremeno predstavljaju metaforičku i doslovnu stratigrafiju istraženih prostora, ali i samog procesa umjetničkog istraživanja. Neka istraživanja su zatvorena poglavlja, nekima tek slijedi završna materijalizacija ili su reaktualizirana nakon dugo vremena. 

Ovom izložbom Udruženja hrvatskih arhitekata nastavlja intezivirati izlagačke potencijale prostora Staklene sobe, u kojem su do sada predstavljeni vizualni segmenti projekata novosadskog Slučaja Spens, ureda Atmosfera te radionice Klaonica Dérive.

Izložbu je moguće pogledati do 6. 5. 2026., radnim danom između 9 i 17 sati.

Prvo umjetničko istraživanje Stojićević je započela 2014. godine, potaknuta iskustvom odrastanja u blizini ugasle šibenske Tvornice elektroda i ferolegura u periodu problematične sanacije tvorničkog otpada, istog otpada koji je 2010. dijelom prebačen u selo Biljane Donje (tzv. „Crno brdo”). Uz istraživanje prostornih, ekoloških i društvenih posljedica, tema istraživanja je i industrijska baština, ambivalentni utjecaj tvornice na grad i njegovo stanovništvo. 

Drugo istraživanje posvećeno je slojevitosti prostora nekadašnje tvornice cementa u Splitu koja je na toj lokaciji s radom započela 1860-ih. Stoljeće nakon, na mjestu tvornice je izgrađen hotel Marjan koji je u međuvremenu privatiziran i drastično izmijenjen. U ovom istraživanju tvornica cementa istovremeno je percipirana kao nedovoljno istraženi dio lokalne industrijske povijesti, ali i kao simboličko izvorište betonizacije ovih prostora.  

Tema trećeg istraživanja vezana je za impresivnu povijest Dioklecijanove palače u Splitu te se grana u dva smjera. Prvi smjer posvećen je prilagodbama Palače životnim potrebama stanovništva kroz stoljeća, a tema drugog dijela istraživanja su danas zazidani otvori koje su u svodovima supstrukcija Dioklecijanove palače stoljećima kopali stanovnici kuća sagrađenih iznad Podruma, kako bi kroz njih iz životnog prostora ubacivali raznovrsni otpad i fekalije, zatrpavajući ih gotovo do razine svoda.

Četvrto istraživanje inicirano je Stambenim naseljem JRM koje je po projektu Ivana Vitića samo djelomično realizirano 1950-ih u Visu. Kako je naselje izgrađeno na osjetljivom arheološkom području antičke Isse, interes se proširio na doslovnu i simboličku stratigrafiju tog područja, na isprepletenost grčkih i rimskih slojeva sa ponekad devastirajućim slojevima koji su nastali uglavnom tijekom 20. st., primarno na nekropolama Martvilo i Vlaška njiva.

U diskurzivnom dijelu programa sudjelovat će i Nataša Bodrožić (Slobodne veze / Motel Trogir) s kojom Stojićević surađuje u sklopu višegodišnjeg umjetničkog istraživanja Visa.

Lana Stojićević je vizualna umjetnica koja djeluje u području umjetničkog istraživanja. Performativnim i insceniranim serijama fotografija, kostimima i arhitektonskim maketama istražuje teme poput divlje gradnje, arhitektonskog i industrijskog nasljeđa, zagađenja okoliša, suvremenog stanovanja, suvremenih neostilova, devastacije kulturne baštine i transformacije krajolika kao posljedice masovnog turizma.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.