Rethinking Adaptive Reuse: Ajda Bračič, Jana Horvat, Leon Husnjak i Miloš Kosec – diskurzivni program u Ljubljani

Click here for English.

Udruženje hrvatskih arhitekata, Arhitektonski fakultet u Ljubljani i Društvo arhitekata Ljubljane organiziraju diskurzivni program „Rethinking Adaptive Reuse“, koji će se održati u srijedu, 11. veljače 2026., s početkom u 17 sati u Plečnikovoj predavaonici na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani.

Program je usredotočen na teorijske pristupe temi prilagodbe i prenamjene, a kratka predavanja održat će četiri teoretičara_ke arhitekture: Ajda Bračič i Miloš Kosec iz Slovenije te Jana Horvat i Leon Husnjak iz Hrvatske.

U sklopu događanja publici će biti predstavljeno posebno dvojezično izdanje časopisa Čovjek i prostor, posvećeno temi prilagodbe i prenamjene, o kojem će govoriti urednici Ana Šverko i Toma Plejić.

Događanje će moderirati Maruša Zorec i Ana Šverko.

Program se neizravno nastavlja na događanje koje se pod nazivom „Polilog u gostima: Interpretacije nasljeđa“ održalo u Ljubljani u studenom 2023. u sklopu UHA-ina programa „Međunarodne mreže“, a povodom kojeg je na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani svoj rad predstavilo pet hrvatskih i tri slovenske prakse, istaknute na području prilagodbe i prenamjene – Davor Bušnja, Nikola Fabijanić, Vjekoslav Gašparović, Emil Jurcan i Iva Letilović (HR) te Bevk Perović arhitekti, Medprostor i Maruša Zorec (SLO).

Program se održava na engleskom jeziku. Ulaz na događanje je slobodan.

Više o predavačima i temama izlaganja pročitajte u nastavku.

Ajda Bračič

Ponovno ispisivanje prostornih narativa: prilagodba i prenamjena te pravo na grad

Ne samo da je prilagodba i prenamjena jedan od najuvjerljivijih i ekološki najodgovornijih pravaca suvremene arhitekture, već je riječ i o duboko društvenoj i političkoj praksi. Promjena funkcije zgrade nikada nije isključivo tehničko ili programsko pitanje; ona djeluje kao simbolički čin koji odražava i proizvodi šire društvene promjene i pomake u kolektivnim vrijednostima. Kroz procese prilagodbe i prenamjene arhitektonski se prostor može iznova pripovijedati: identiteti se mogu ponovno prisvojiti ili rekonfigurirati, povijesni kontinuiteti prekinuti ili učvrstiti, a društvene disonance učiniti vidljivima ili potisnuti.

Na taj način shvaćena, prilagodba i prenamjena funkcionira kao mehanizam kroz koji se unutar urbanog konteksta pregovaraju i reartikuliraju odnosi moći. Odluke o prenamjeni ne određuju samo kako se prostor koristi, već i tko ga koristi, pod kojim uvjetima i prema kojim normama. Oslanjajući se na odabrane studije slučaja iz Slovenije i šire, predavanje razmatra potencijal prilagodbe i prenamjene kao doprinosa društvenoj uključivosti i prostornoj pravdi, istodobno kritički sagledavajući napetosti i isključenja koja takvi procesi mogu proizvesti.

Ajda Bračič je arhitektica, urednica i spisateljica. Godine 2021. osnovala je Kajžu, nevladinu organizaciju posvećenu promicanju arhitektonske obnove i održivih praksi stanovanja. Redovito piše o arhitekturi i kulturi te surađuje s brojnim slovenskim medijima. U svojem se radu bavi sjecištima arhitekture, filozofije i ekologije. Autorica je dvaju književnih djela: zbirke kratke proze i romana.

Jana Horvat

Prilagodba i prenamjena: tipovi, obrisi i neistražene dimenzije

Moguće je ustvrditi da aktualni, ubrzani porast praksi prilagodbe i prenamjene postojećih struktura nije u potpunosti praćen dostatnom razinom teorijskog razjašnjenja. Ovo predavanje stoga nastoji doprinijeti preciznijem kritičkom pozicioniranju prilagodbe i prenamjene kroz tri međusobno povezana aspekta: tipove, obrise i neistražene dimenzije discipline. U prvom se dijelu izlaganja uvodi tipološko čitanje prilagodbe i prenamjene kao spektra prostornih postupaka različitih operativnih logika, koje ovise o nizu formalnih, programskih, vremenskih i provedbeno-metodoloških kriterija. U drugom se dijelu razmatraju obrisi discipline, uz propitivanje situacija u kojima prilagodba i prenamjena doseže svoje granice ili se preklapa s drugim oblicima prostornih preobrazbi. Nastavno na to, završni dio predavanja donosi kratki osvrt na manje istražene dimenzije prilagodbe i prenamjene, shvaćene kao potencijal za daljnja istraživanja.

Jana Horvat je arhitektica i istraživačica. Diplomirala je 2019., a doktorirala 2025. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje sudjeluje u nastavi Katedre za arhitektonsko projektiranje. Istraživačke interese usmjerava na teme stanovanja i urbanih preobrazbi, s posebnim fokusom na urbanističko-arhitektonske strategije razgradnje. Publicirala je i izlagala radove međunarodno, a 2021. godine bila dio autorskog tima hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu. Od 2023. godine s arhitekticom Hanom Dašić djeluje u okviru zajedničkog ureda „BURA – Bureau for Urbanism, Research & Architecture”. Redovito sudjeluju na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima na kojima su u različitim autorskim skupinama više puta nagrađivane, između ostalog tri puta na međunarodnim natječajima Europan.

Leon Husnjak

Dijalektika modernizacije i očuvanja u hrvatskom arhitektonskom modernizmu

Modernizacija i očuvanje često se percipiraju kao suprotstavljeni procesi: prvi usmjeren na tehnološki napredak, inovacije i imperativ novoga, a drugi na kontinuitet i zaštitu naslijeđenog građevnog fonda kao materijalnog i simboličkog uporišta društvene kohezije. Predavanje ispituje njihov odnos unutar narativa hrvatskog arhitektonskog modernizma, tvrdeći da su u praksi djelovali kao komplementarne, a ne suprotstavljene logike. Iz te se perspektive suvremeno ponovno otkrivanje pojma „prilagodbe i prenamjene“ pokazuje manje kao nova agenda, a više kao zakašnjela oznaka za dugotrajan i često nedovoljno prepoznat sloj arhitektonske prakse.

Smještajući adaptivne prakse u specifične lokalne uvjete, izlaganje će pokazati kako su modernistički arhitekti u Hrvatskoj pregovarali modernizaciju kroz preoblikovanje i nadogradnju postojećih povijesnih struktura, razvijajući pritom osebujne pristupe koji su i danas relevantni. Kroz pregled odabranih primjera, predavanje će izdvojiti tri ponavljajuće strategije — konzervatorsko-restauratorsku, ambijentalno-simbiotičku i kontrastno-superpozicijsku — te ovu bogatu praksu smjestiti u suvremene rasprave o održivoj prenamjeni.

Leon Husnjak je asistent na Katedri za teoriju i povijest arhitekture Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje na preddiplomskim i diplomskim studijima. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu 2021. godine, a od 2022. pohađa doktorski studij. Njegovo doktorsko istraživanje usmjereno je na očuvanje graditeljske baštine u kontekstu modernizacijskih procesa 20. stoljeća, s posebnim naglaskom na način na koji su se te naizgled suprotstavljene — ali u konačnici komplementarne — dinamike očitovale u hrvatskoj arhitekturi. Od 2024. član je Hrvatskog nacionalnog odbora ICOMOS-a te jedan od osnivača organizacije Docomomo Hrvatska.

Miloš Kosec

Stan: prilagodba i prenamjena svakodnevice

Prilagodba i prenamjena ubrzano postaje sastavni dio promišljanja o budućoj ulozi arhitekture. No, kao i kod mnogih novih pojmova, koncepti koji iza njega stoje nipošto nisu novi. U ovom ću predavanju pokušati ocrtati dinamičan život nastanjenih prostora nakon što se arhitekt iz njih povuče. Na primjeru obiteljskog stana, njegovih arhitektonskih ograničenja i društvenih izazova, nastojat ću pokazati kako u međuodnosu arhitekta, prostora, svakodnevnog života i promjenjivih vremena te dinamične kategorije podsjećaju našu profesiju da arhitekt nije tek autor pažljivo osmišljenih i dovršenih prostora, već aktivni sudionik u neprestanom dijalogu s drugim dinamičnim akterima, od kojih svaki ima vlastitu volju. Iz te perspektive, prilagodba i prenamjena predstavljaju priliku da arhitektonska profesija preispita svoj odnos prema svijetu koji je okružuje.

Miloš Kosec je arhitekt i kritičar, docent na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani, pisac i kolumnist. Doktorirao je na temu pasivnosti i aktivizma u suvremenoj arhitekturi na Birkbeck Collegeu. Djeluje i kao kustos te je član kolektiva Nonument Group.

---

Povratak na hrvatski ovdje.

The Croatian Architects’ Association, the Faculty of Architecture in Ljubljana, and the Architects’ Society of Ljubljana are organizing the discursive program “Rethinking Adaptive Reuse”, which will take place on Wednesday, February 11th 2026, starting at 17h, in Plečnik’s Lecture Hall at the Faculty of Architecture in Ljubljana.

The program focuses on theoretical approaches to adaptive reuse, with short lectures delivered by four architecture theorists: Ajda Bračič and Miloš Kosec from Slovenia, and Jana Horvat and Leon Husnjak from Croatia.

As part of the event, a special bilingual edition of the journal Čovjek i prostor, dedicated to the theme of adaptive reuse, will be presented to the public. The edition will be introduced by its editors, Ana Šverko and Toma Plejić.

The event will be moderated by Maruša Zorec and Ana Šverko.

The program indirectly continues the event “Visiting Polylogue: Interpretations of Heritage / Polilog u gostima: Interpretacije nasljeđa”, which was held in Ljubljana in November 2023 as part of CAA’s “International Networks / Međunarodne mreže” program. On that occasion, five Croatian and three Slovenian practices—recognized for their work on adaptive reuse—presented their work at the Faculty of Architecture in Ljubljana: Davor Bušnja, Nikola Fabijanić, Vjekoslav Gašparović, Emil Jurcan, and Iva Letilović (Croatia), and Bevk Perović Architects, Medprostor, and Maruša Zorec (Slovenia).

The program will be held in English, with free admission.

For more information about the speakers, continue bellow.

Ajda Bračič

Rewriting Spatial Narratives: Adaptive Reuse and the Right to the City

Not only is adaptive reuse one of the most compelling and environmentally responsible trajectories in contemporary architecture, it is also a deeply social and political practice. Change in a building’s function is never only technical or programmatic; it operates as a symbolic act that reflects and produces broader societal changes and shifts in collective values. Through adaptive reuse, architectural space can be re-narrated: identities may be reclaimed or reconfigured, historical continuities disrupted or reinforced, and social dissonances made visible or suppressed.

Understood in this way, adaptive reuse functions as a mechanism through which power relations are negotiated and rearticulated within the urban context. Decisions about reuse determine not only how space is occupied, but by whom, under what conditions, and according to which norms. Drawing on selected case studies from Slovenia and beyond, this talk examines the potential of adaptive reuse to contribute to social inclusivity and spatial justice, while critically addressing the tensions and exclusions of such processes.

Ajda Bračič is an architect, editor, and writer. In 2021, she founded Kajža, a non-governmental organization dedicated to promoting architectural renovation and sustainable living practices. She regularly writes on architecture and culture, contributing to several Slovenian media outlets. Her work explores the intersections of architecture, philosophy, and ecology. She is the author of two works of literary fiction: a short prose collection and a novel.

Jana Horvat

Adaptive Reuse: Types, Boundaries & Blind spots

It could be argued that the current, rapid increase of adaptive reuse practices has somewhat outpaced its theoretical clarification. This lecture thus aims to contribute to a more precise, calibrated and critical positioning of adaptive reuse through three interrelated perspectives: types, boundaries, and blind spots (or unexplored dimensions) of the discipline. It first introduces a typological reading of adaptive reuse as a set of operations rather than a unified strategy, distinguishing different internal logics based on formal, programmatic, temporal, and methodological criteria. The lecture then addresses the outlines and boundaries of the discipline, questioning where adaptive reuse reaches its limits or overlaps with other forms of spatial transformation. Finally, it points toward less explored dimensions of adaptive reuse, understood as open fields for further research.

Jana Horvat is an architect and researcher. She teaches design studios at the Faculty of Architecture in Zagreb, where she graduated in 2019 and obtained her PhD in 2025. Her research focuses on housing and urban transformation, with particular interest in “unbuilding” or planned subtraction. Her work has been published and exhibited internationally – in 2021 she was one of the co-authors of the Croatian Pavilion at the Venice Biennale. She is the co-founder of “BURA – Bureau for Urbanism, Research & Architecture”, established in partnership with architect Hana Dašić. They regularly participate in architectural and urban planning competitions and have received several awards, most notably three prizes in the international Europan competitions.

Leon Husnjak

Dialectics of Modernization and Preservation in Croatian Architectural Modernism

Modernization and preservation are often perceived as antagonistic processes: one oriented toward technological progress, innovation and the imperative of the new; the other toward continuity and the safeguarding of inherited building stock as material and symbolic anchors of social cohesion. The presentation will examine their relationship within the narrative of Croatian architectural modernism, arguing that, in practice, they functioned as complementary rather than opposing logics. From this perspective, the contemporary rediscovery of “adaptive reuse” appears less as a novel agenda than as a belated label for a long-standing and frequently underacknowledged strand of architectural practice.

Situating adaptive practices within specific local conditions, the presentation will demonstrate how modernist architects in Croatia negotiated modernization by redesigning and upgrading existing historic structures, thereby developing distinctive approaches that remain relevant today. Through an overview of selected examples, the lecture will outline three recurring strategies – conservation-restoration, ambient-symbiotic and contrast–superpositional – and will position this rich body of work within current debates on sustainable reuse.

Leon Husnjak is a Teaching Assistant at the Department of Theory and History of Architecture, Faculty of Architecture, University of Zagreb, where he teaches in both undergraduate and graduate programs. He graduated from the Faculty of Architecture in Zagreb in 2021 and has been enrolled in the doctoral program since 2022. His PhD research focuses on the preservation of built heritage in the context of 20th-century modernization processes, examining how these seemingly opposing—yet ultimately complementary—dynamics were manifested in Croatian architecture. Since 2024, he has been a member of the Croatian National Committee of ICOMOS and a founding member of Docomomo Croatia.

Miloš Kosec

An Apartment: Adaptive reuse of everyday

Adaptive reuse is fast becoming mainstream when considering the future role of architecture. But as with many new terms, the concepts behind it are not new. In my talk, I will attempt to sketch the dynamic life of lived spaces after the architect has evacuated them. Using the story of a family apartment as an example—its architectural limitations and social challenges—I will try to demonstrate that, in this interplay between architect, space, life, and changing times, dynamic categories can serve as a professional reminder that the architect is not merely a creator of carefully thought-out, finalized spaces, but a dynamic actor in conversation with other dynamic actors, each with a will of their own. In my view, adaptive reuse is an opportunity for our profession to rethink its relationship to the world around it.

Miloš Kosec is an architect and critic, Assistant Professor at the Faculty of Architecture in Ljubljana, writer, and columnist. He holds a PhD on passivity and activism in contemporary architecture from Birkbeck College. He is also active as a curator and a member of the Nonument Group.

Rad Udruženja hrvatskih arhitekata podržavaju Grad Zagreb, Ministarstvo kulture i medija RH i Zaklada Kultura nova.