Trg bana J. Jelačića 3/1
Zagreb 10 000-HR
MB 03223043
OIB 01152649489
IBAN HR6223600001101550751
tel +385 (1) 48 16 151
fax +385 (1) 48 16 197
tajnistvo@uha.hr
Radno vrijeme 9-17h
Copyright © UHA
Ante Kuzmanić
Ivan Jurić
Jere Kuzmanić
Fakultet građevinarstva arhitekture i geodezije
Arhitektonski biro Ante Kuzmanić
Publicistički i/ili nakladnički rad
Split nije jedan grad, nego tri različita grada u jednom. Svaki od njih postoji u svojoj vlastitoj stvarnosti, s drukčijim granicama, problemima i identitetima. Njihova međusobna neusklađenost predstavlja ključnu prepreku za budući razvoj cjelokupnoga metropolitanskog područja.
Prvi Split je mentalni. U najužem smislu, to je grad između Poljuda i Palače. Drugi Split je administrativni. Formalno omeđen granicama koje imaju malo urbanog, geografskog ili funkcionalnog smisla. Treći Split je življeni. To je metropolitanski prostor koji se proteže od Trogira do Podstrane, povezan svakodnevnim migracijama, ali rastrgan administrativnim barijerama.
Ova publikacija motivirana je potrebom za stručnom i političkom raspravom koja bi međusobno suradnjom ova 4 grada i tri općine s institucijama i građanima konačno iznjedrila PLAN KOJI NEDOSTAJE - plan prostornog razvoja metropolitanskog područja Solin - Kaštela - Trogir - Split.
Kroz definirane ciljeve i smjernice, predlaže se novi prostorno-planski koncept GRADA GRADOVA. Novi model napušta logiku centraliziranog razvoja i predlaže policentrični razvojni okvir. To više nije Split sa svojim predgrađima, već integrirana cjelina koja svoju snagu crpi iz međusobne povezanosti i jedinstvenih identiteta svojih dijelova. Kroz jasan urbani okvir i povezanu infrastrukturu pokušavamo ponuditi odgovor na izazove stambene krize i prometnog kolapsa, pretvarajući metropolitansko područje u održivi mediteranski model suživota.
Prometna mreža i koridori sagledani su kroz kolne, pomorske, željezničke i zelene infrastrukturne mreže s multimodalnošću kao principom. Razvojnim projektima definira se novo središte metropolitanskog područja smještenog uz ušće Jadra na području postindustrijskih prostora koji čekaju transformaciju. Specijalizirani podcentri i nove razvojne osi omogućavaju razvoj gustog gradskog tkiva kao nositelja identiteta stihijski izgrađenog prostora. Obala kulture i održivosti omogućava kontinuitet javnog prostora uz obalu i služi kao pokazni primjer kako se urbani razvoj i zaštita okoliša mogu uskladiti u jedinstveni cjeloviti koncept.