Potaknuti izjavama ministra Predraga Štromara koji je najavio razgovore sa Svjetskom bankom oko sufinanciranja sanacije dimnjaka na zgradama koje su oštećene u potresu kao i kreiranje modela za sufinanciranje kupnje novih kondenzacijskih bojlera u dogovoru s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, želimo podijeliti jedan drugi pogled na problem koji traži hitne odgovore.

Smatramo da bi naši sugrađani, koji zbog oštećenih ili srušenih dimnjaka već gotovo mjesec dana nemaju mogućnost korištenja plinskih bojlera, problem pripreme tople vode mogli riješiti i ugradnjom električnih bojlera. Električni bojleri se mogu priključiti na postojeći razvod tople i hladne vode u stanovima i privremeno zamijeniti ulogu plinskog bojlera u dijelu koji se odnosi na pripremu tople vode za pranje ruku, tuširanje, kuhanje i sl. Takvo rješenje, koje je vrlo brzo i jednostavno izvedivo i daleko jeftinije od svih ostalih rješenja koja zahtijevaju složene radove i kupnju novih puno skupljih uređaja, trebalo bi osigurati uvjete za održavanje osobne higijene koja je u vrijeme epidemije od posebne važnosti.

Kako bi se ova ‘akcija’ provela brzo i sigurno, predlažemo da Grad Zagreb putem Ureda za upravljanje u hitnim situacijama organizira timove koji bi bili ekipirani na način da unutar jednog radnog dana mogu ili zamijeniti plinski bojler električnim ili uz postojeći plinski bojler ugraditi i električni koji bi ‘preuzeo’ funkciju grijanja potrošne sanitarne vode. Radovi bi trebali uključiti eventualnu demontažu ‘starog’ plinskog bojlera i montažu električnog, sa svim potrebnim spojnim i potrošnim materijalom. Radove bi trebao pratiti i tim HEP-a koji bi provjeravao stanje električnih instalacija i po potrebi osigurao ugradnju kablova i osigurača odgovarajućih karakteristika. Prije same intervencije potrebno je odrediti kapacitet bojlera primjeren specifičnoj situaciji koja najčešće ovisi o broju ukućana, poziciji, kapacitetu i dimenzijama plinskog bojlera čiju funkciju je potrebno ‘preuzeti’.

Time bi se privremeno riješio gorući problem za velik broj naših sugrađana i kupilo vrijeme za traženje i izvedbu kvalitetnih konačnih rješenja. Da li bi  kasnija konačna rješenja uključivala ugradnju kondenzacijskih plinskih bojlera s rekonstruiranim dimnjacima, a kako sugerira ministar Štromar, ili ipak prelazak na neke druge sustave kao što je npr. centralni toplinski sustav za koji se zalažu stručnjaci za energetiku jer smatraju da je ovo prilika za energetsku tranziciju Donjeg grada, ostaje za razmisliti.

Moramo biti svjesni da je jedna od osnovnih mjera protupotresne obnove smanjivanje mase na višim etažama građevina. Dimnjaci, pogotovo u starim i trošnim zgradama Donjeg grada, znaju biti masivni i visoki i u ovom potresu su se pokazali iznimno opasnima. Stoga je potrebno pažljivo odvagati na koji način vršiti njihovu rekonstrukciju i prilagodbu novim tehničkim uvjetima za kondenzacijske plinske bojlere. Ukoliko suvlasnici zgrada odluče poduzimati korake u tom smjeru, bilo bi logično rekonstrukciju dimnjaka povezati sa protupotresnom obnovom. Protupotresna obnova kao nužan preduvjet podrazumijeva promišljanje kvalitetnog, primjerenog i troškovno-izbalansiranog projektnog rješenja i izradu projektne dokumentacije za koju je potrebno određeno vrijeme.  

Stoga, kada se problem sagleda u realnom vremenskom rasponu, postaje bjelodano jasno da uistinu vrijedi razmotriti i druga tehnička rješenja za pripremu tople vode i grijanje jer, iako zahtijevaju određeno vrijeme da se realiziraju, ipak predstavljaju i iskorak u smjeru učinkovitijih i zelenijih sustava.

Odluka ne treba biti ishitrena jer ukoliko naši sugrađani dočekaju jesen bez riješenog pitanja grijanja, uvijek je moguća upotreba električnih grijaćih tijela (inverterske klime mnogi već imaju, radijatori, grijalice i sl.). Na gradu i državi je samo da pomognu najugroženijim i najranjivijim socijalnim skupinama uz ponovnu provjeru stanja sigurnosti električnih instalacija u njihovim stanovima i subvencioniranje računa za struju. 

Na ovaj način, preskočili bismo prvu prepreku prema normalizaciji života i stvorili preduvjete da se orijentiramo na dugoročnije rješavanje niza zahtjevnih pitanja koje je potres stavio pred nas.