Izložba o Hermanu Bolléu je prikaz stvaralaštva jednog od najvažnijih arhitekata konca 19. i početka 20. stoljeća u Hrvatskoj. Rođen u Kölnu, stvarao je u Italiji i Austriji, kao prepoznatljivo obilježio je graditeljstvo u hrvatskoj metropoli Zagrebu, gdje je preminuo 1925. godine.
Izložba o Hermanu Bolléu (18. listopada 1845., Köln – 17. travnja 1926., Zagreb) predstavlja njegove arhitektonske projekte, sudjelovanja na izložbama, ulogu koju je odigrao u obrazovanju mladih arhitekata, umjetnički obrt proizašao iz njegovih projekata i drugo. Glavninu izložaka čine predmeti umjetničkog obrta, nacrti i maketa najatraktivnijih projekata te fotografije brojnih Bolléovih realizacija. Izložba je strukturirana po kronološkom i tipološkom načelu.
Prvi bi dio izložbe posvećen je biografskim podacima o Bolléovom životu i stvaralaštvu te njegovim počecima u Njemačkoj, Italiji i Austriji.
Drugi dio izložbe predstavlja velike restauratorske poduhvate na zagrebačkoj, križevačkoj i pakračkoj katedrali te crkvi u Mariji Bistrici i drugim građevinama (franjevačke crkve u Iloku i Zagrebu, crkva svete Ane u Križevcima).
Treći dio izložbe govorio o stilskoj raznolikosti Bolléova stvaralaštva (radovi u neogotičkom, neobizantskom, neoromaničkom, neorenesansnom, takozvanom hrvatskom narodnom i secesijskom stilu).
Četvrti dio izložbe posvećen je Bolléovom udjelu u povijesti arhitekture Zagreba, glavnim građevinama koje je projektirao/restaurirao, poput katedrale, nadbiskupskog dvora, crkve svetog Marka, Marijine crkve na Kaptolu, franjevačke crkve, pravoslavne, grkokatoličke, evangeličke crkve, kapele na Ilirskom trgu, palače Pongratz i kuće Stanković na Trgu bana Jelačića, vile Živković-Adrowsky u Jurjevskoj, vile Weiss na Pantovčaku, palače Odjela za bogoštovlje i nastavu Hrvatske zemaljske vlade, kuće Spevec u Dalmatinskoj, kuće Granitz na Preradovićevom trgu, zgrade Komercijalne banke na uglu Tomićeve ulice i Ilice, Muzeja za umjetnost i obrt, Kemijskog zavoda na Strossmayerovom trgu, fontane i meteorologijskog stupa na Zrinjevcu, preparandije u Medulićevoj, sjemeništa, kaptolskih kurija (Kaptol 6 i Kaptol 21) te prebendarskih kurija na Novoj Vesi. Poseban naglasak u sklopu dijela izložbe koji se odnosi na neorenesanse radove, posvećen je javnim građevinama u Zagrebu, osobito Mirogoju, kao najvažnijoj njegovoj novogradnji uopće.
Peti dio izložbe posvećen je Bolléovoj ulozi u povijesti umjetničkog obrta u Hrvatskoj.
Dragan Damjanović je autor izložbe, ali i prvog cjelovitog prikaza o jednom od najvažnijih arhitekata konca 19. i početka 20. stoljeća u Hrvatskoj – monografije “Arhitekt Herman Bollé“ (nakladnici: Leykam International d.o.o. i Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2013.).
Kustos izložbe jest Jasmina Fučkan, MUO.
Autori vizualnog identiteta i dizajna izložbenog postava jesu Sanja Bachrach-Krištofić i Mario Krištofić.