DAZ Vas poziva na predavanje iz X ciklusa Arhitektura i naslijeđe Društva arhitekta Zagreba: “EDUKACIJA I MEĐUDISCIPLINARNA SURADNJA NA ARHITEKTONSKOM NASLIJEĐU” koje će se održati 05. 11. 2015. u 18 sati u prostorijama DAZ-a, Trg bana Josipa Jelačića 3/1.
Kroz tri predavanja koja će predstaviti metode rada na tri relevantne obrazovne institucije vezano uz temu graditeljskog naslijeđa i arhitektonske plastike, metode, načela i prakse u edukaciji namjera nam je potaknuti međudisciplinarnu suradnju u području arhitektonskog naslijeđa.
Predavanja i prezentaciju vezano za edukacijsku praksu održat će mr.sc. Alan Braun s Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, Alen Novoselac, prof. s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te gosti s Umjetničke akademije u Splitu mr.sc. Ivo Donelli, izv.prof. i doc. Siniša Bizjak, restaurator i konzervator.
Predavanja su uvrštena u sustav Stalnog stručnog usavršavanja Hrvatske komore arhitekata i boduju se s 4 boda.
mr.sc. Alan Braun
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
PROBLEMATIKA GRADITELJSKOG NASLIJEĐA
U NASTAVI ARHITEKTONSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
Detalj projekta Zagrebačke gradske biblioteke,
radionica Graditeljskog naslijeđa, Stara klaonica, Zagreb, 2015
Složen interdisciplinarni proces bavljenja problematikom obnove graditeljskog naslijeđa, studentima zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, pojašnjava se kroz ciklus redovnih i izbornih kolegija tijekom završnih semestara preddiplomskog i diplomskog studija.
U nastavi prediplomskog studija, temeljna znanja iz područja obnove graditeljskog naslijeđa, studentima se tumače u okviru redovnog kolegija „Zaštita i obnova graditeljskog naslijeđa“ te kroz ciklus terenskih obilazaka hrvatskog prostora i arhitekture.
U nastavi diplomskog studija, više izbornih kolegija i radionica, nude specijalizirana znanja za studente koji u završnoj etapi studija žele produbiti znanja iz ovog područja. Kolegiji kao što su „Dokumentiranje graditeljskog naslijeđa“, „Istraživanje i proučavanje graditeljskog naslijeđa“ ili „Radionica graditeljskog naslijeđa“, studentima približavaju sve ključne etape u procesu obnove graditeljske baštine – od vještine izrade arhitektonskog snimka postojećeg stanja, preko osnova znanstvenog istraživanja i izrade konzervatorskog elaborata do procesa rada na projektnoj dokumentaciji za složene projekte obnove graditeljskog naslijeđa.
Terenska nastava Trsat, Rijeka, 2015.
Životopis mr.sc. Alan Braun, dipl.ing.arh.
Alan Braun rođen je 1966. godine u Rijeci. Diplomirao je 1994. godine na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu od kada je zaposlen pri Katedri za teoriju i povijest arhitekture. Magistrirao je 2001. godine na istom fakultetu radom “Zagreb – grad i arhitektura osamdesetih godina XIX. stoljeća”.
Predstojnik je Zavoda za graditeljsko naslijeđe Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. Predsjednik je Kulturnog vijeća za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara grada Rijeke i povjerenstva Ministarstva kulture za dodjelu dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te član upravnog odbora ICOMOS-a Hrvatske i Hrvatskog vijeća za kulturna dobra.
Projekti i realizacije (izbor):
obnova kurije Hrašće pokraj Ozlja, 1997.-2000.; obnova mauzoleja Gorup, 2003. i mauzoleja Kopaitić-Battagliarini, 2008.-2009., groblje Kozala u Rijeci, obnova pravoslavne crkve u Plaškom, 2004.-2007.; obnova benediktinskog samostana na Mljetu, 2005.-2010.; franjevačkog samostana u Poratu na Krku, 2007.-2009.; dominikanskog samostana u Rijeci 2010.-2011.; obnova Francuskog paviljona u sklopu Studentskog centra u Zagrebu, 2008.-2014., obnova patricijske gradske kuće Moise u Cresu, 2011.-2013., obnova pročelja stambenog sklopa arhitekta Ivana Vitića u Laginjinoj ulici u Zagrebu, 2011.-2013, obnova obiteljske kuće u Jujevskoj ulici u Zagrebu, 2015.
Alen Novoselec prof.
Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu
METODOLOGIJA, NAČELA I PRAKSA U EDUKACIJI STUDENATA IZ PODRUČJA KAMENE ARHITEKTONSKE PLASTIKE
Predavanje donosi kratku analizu razvoja i promjena u pristupu konzervatorsko-restauratorskoj struci i refleksije tih promjena na provođenje nastave, od osnutka Odsjeka za konzerviranje i restauriranje umjetnina ALU u Zagrebu do danas.
Razvoj i promjene u planu i programu nastave kolegija Konzerviranje i restauriranje kamene i arhitektonske plastike, značenje Kiparstva kamen kao integralnog kolegija i zaokret u praksi.
Metodološko-tehnološke smjernice struke i primjena u edukaciji.
Materijali, istraživanja i interdisciplinarnost kroz nastavu i primjeri u praksi koja se provodi sa studentima
Pregled dosadašnje suradnje (međuinstitucionalna, međusveučilišna) i mogućnosti novih oblika suradnje.
Životopis Alen Novoselec
Rođen 23.08.1969 u Varaždinu.
DIplomirao na Nastavničkom odsjeku-kiparski smjer, Akademije likovnih umjetnosti i stekao naziv Profesor likovne kulture
Polazio poslIjediplomski studij konzerviranja i restauriranja u Ljubljani i doktorski kiparstva na ALU u Zagrebu.
Radi na Odsjeku za konzerviranje i restauriranje umjetnina ALU u Zagrebu kao izv. prof.
Voditelj projekta Aleja skulptura na savskom nasipu te Park skulptura i dvorac Jakovlje za Hrvatsko društvo likovnih umjetnika
Izražava se i javno djeluje kroz različite oblike umjetničke prakse (skulptura, instalacija, performans, land art, akcija, fotografija, video)
mr.sc. Ivo Donelli, izv. prof.
doc. Siniša Bizjak, restaurator i konzervator
Umjetnička akademija u Splitu
UZROCI PROPADANJA KAMENA,
STUDENTSKA PRAKSA NA PRIMJERU RESTAURATORSKOG ZAHVATA NA OLTARU GOSPE OD ZDRAVLJA U CRKVI BLAŽENE DJEVICE MARIJE U ROGOZNICI
Oltar Gospe od Zdravlja bio je posljednji oltar u nizu konzervacija-restauracija pet oltara u Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rogoznici. Radovi na njemu izvršeni su u periodu od listopada do prosinca 2014. godine.Radovi su izvođeni pod vodstvom docenta Siniše Bizjaka uz suradnju akademskog kipara Tomislava Šalova. Konzervatorsko-restauratorski zahvati obuhvatili su arhitektonsku dokumentaciju zatečenog stanja oltara u računalnom programu AutoCad, dijagnostiku te radove čišćenja i sanacije oštećenja.
Oltar je smješten na unutrašnjem zapadnom zidu, u desnoj lađi crkve. Vrijeme točne izrade i izgradnje oltara nije bilo moguće odrediti, čak uz to što je na menzi oltara ugravirana godina 1893. Sudeći po stilskim obilježjima oltara, vrlo je vjerojatno da je isklesan ranije, a možda samo donesen u crkvu Gospe od Zdravlja 1893. godine.
Oltar je bio u vidno lošem stanju, sa statičkim poremećajem, mehaničkim oštećenjima uzrokovanim korozijom željeznih trnova i zatega te nedostajućim dijelovima mramora. Vrlo su primjetna i onečišćenja uzrokovana djelovanjem čađe, osobito u gornjim dijelovima oltara; područje atike, kapitela i profilacija stupova, gdje je kamen znatno potamnio. Čađa je nastala, osim prilikom gorenja svijeća u crkvi, i požarom koji je izbio u crkvi početkom 20. stoljeća. Kako se mramor osipao na mnogim mjestima i korozija željeza je napravila veliku štetu, uzeti su uzorci za laboratorijske analize stanja mramora te eventualne zasićenosti topljivim solima. Sumnjalo se na kloride Cl- zbog blizine mora samog objekta. Analiza je pokazala da topljivih soli uopće nema unutar objekta već da je cjelokupno osipanje uzrokovano čišćenjem i pranjem oltara neadekvatnim sredstvima na bazi klora tijekom minulih desetljeća. Oltar je gotovo u potpunosti rastavljen zbog izmjene svih korodiranih željeznih spojnica, te kasnije sastavljen uz prokromske vezivne elemente.
U svim segmentima restauratorskog zahvata su sudjelovali studenti studija konzervacije-restauracije kamena sa Umjetničke akademije u Splitu.
Životopis mr. sc. Ivo Donelli, izv. prof.
Rođen 1954. godine u Metkoviću. Srednju školu za Primjenjenu umjetnost odjel kiparstvo, završio je u Splitu. Pedagošku akademiju studirao je u Zadru i Splitu gdje stječe zvanje prof. Likovnog odgoja i povijesti umjetnosti. Školu za konzervaciju i restauraciju pri ICCROM centru završava u Rimu Kao konzervator restaurator radio je u Arheološkom muzeju u Zadru, Muzeju Hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu i Arheološkom muzeju u Splitu. Od 2000. godine stalno je zaposlen na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu na Odjelu konzervacije i restauracije, odsjek za kamen, u statusu izvanredenog profesora.
Životopis doc. Siniša Bizjak, restaurator i konzervator
Diplomirao na Umjetničkoj Akademiji Sveučilišta u Splitu 2003.
Zvanje: dipl. restaurator – konzervator
Dobitnik UNESCO-ve stipendije za specijalizaciju u konzervaciji restauraciji kamena u «Centro Europeo di Venezia per i mestieri della conservazione del patrimonio architettonico», San Servolo, Venecija, 2003.
Djelatnik Hrvatskog restauratorskog zavoda, odjela za kamen u Splitu, od 2005. – 2008. godine.
Položen stručni državni ispit iz konzervatorsko restauratorske djelatnosti 2006. godine.
Asistent pri odjelu za restauraciju i konzervaciju kamena na Umjetničkoj Akademiji u Splitu od 2003. do 2008. godine
Izabran u zvanje predavača u polju likovnih umjetnosti, grana restauracija, kolegiji konzervacija i restauracija kamena i kiparska tehnologija siječanj, 2008. godine.
Stalno zaposlen na Umjetničkoj Akademiji u Splitu od 2008. godine.
Izabran u zvanje docenta 2012. za Umjetničko područje, primijenjena umjetnost, grana konzervacija i restauracija
Student završne godine doktorskog studija „Arheologija Istočnog Jadrana“, Filozofski fakultet Zadar
Predstojnik odsjeka za konzervaciju i restauraciju UMAS-a od 2012. do 2014. god.
Godišnja nagrada Ministarstva kulture RH „Vicko Andrić“ za posebna dostignuća u konzervatorsko restauratorskoj djelatnosti, 2013.
?