Rekonstrukcija rimskog kazališta

Nagrada Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja u 2022.

AUTORI

Emil Jurcan

OBRAZLOŽENJE ŽIRIJA +

"Razumijevanjem nataloženih povijesnih slojeva na mjestu antičkoga rimskog kazališta autor ga rekonstruira suvremenim arhitektonskim jezikom; reagira na zatečeno stanje obilježeno fragmentima antičkih, srednjovjekovnih i kasnijih razdoblja te, u gotovo piranesijevskoj maniri shvaćanja arhitekture kao koncepta i njezinom materijalizacijom, stvara novi autonomni arhitektonski konstrukt. Kako je izvorni gabarit antičke građevine u dijelovima prekriven naknadnim povijesnim slojevima, novo kazalište obilježeno je neočekivanim prostornim fragmentima: čeličnim tribinama koje djelomično upotpunjuju rubni perimetar originalnoga rimskog kazališta stvarajući cijeli spektar manjih tribina. Taj spektar potvrđuje se i u svojoj materijalizaciji. Ona je trostruka: čelik, beton i kamen. Beton i kamen sugeriraju fragmente kazališta koji su dio terena, te autor lucidno ostavlja neke od spomenutih neobrađene stvarajući predivnu dihotomiju staroga i novoga. Suvišnih detalja nema i cijela arhitektura manifestira se pragmatičnošću i utilitarnošću, što se očituje i dosljednim principom projektiranja: redovi današnjih tribina, betonskih i čeličnih, odgovaraju izvornim proporcijama antičkog kazališta u omjeru 1 : 2, prema vitruvijanskim načelima. Kako sam autor navodi: ‘forma nove čelične tribine prati raster nekadašnjih antičkih tribina, a između gornjih i donjih redova smješten je pasaž s kojeg se spuštaju i uzdižu stubišta za punjenje i pražnjenje tribina’. Poprečni presjeci čeličnih tribina prilagođuju se zatečenom stanju te je njihov dijapazon izrazito širok, stvarajući cijelu ‘novu arheologiju’ vidljivih temelja i čeličnih nosača između kojih je skrivena sva potrebna složena oprema električnih instalacija za rasvjetu, ozvučenje i optičku mrežu. Posebno je dojmljiv detalj dodirne točke čeličnoga (novog) gledališta i antičkoga (obrađen kamenom), stvarajući dojam prividnog lebdenja jednoga nad drugim." Krešimir Damjanović

O PROJEKTU (TEKST AUTORA) +

Iznad arheoloških tragova rimskog teatra izgrađen je novi perimetar.

Fragmenti izgubljenog platonskog reda nadvili su se nad antičkom građevinom.

Rešetkasta čelična konstrukcija suočila se sa stereometrijom kamene mase.

U konzervirani arheološki park uvedena je tribina za suvremene izvedbe.

Kulturni pejzaž se tako povezao s istinitom prirodom kulture.

Iznad starog Rima stoji novi Babilon.

 

Arheološki ostaci rimskog teatra nalaze se na istočnoj padini povijene jezgre Pule. Projektom je izvedena parcijalna obnova tribina nekadašnjeg kazališta kako bi se lokacija mogla koristiti za organizaciju kulturnih manifestacija. S obzirom da je izvorni gabarit antičke građevine u dijelovima prekriven naknadnim povijesnim slojevima nemoguće je bilo planirati potpunu rekonstrukciju prvotnog perimetra tribina.

Redukcijom tribina zbog zatečenih elemenata u prostoru stvorena su dva konstruktivna elementa izvedena od čelične trodimenzionalne rešetke. Forma nove čelične tribine prati raster nekadašnjih antičkih tribina, a između gornjih i donjih redova smještena je pasaža s koje se spuštaju i uzdižu stubišta za punjenje i pražnjenje tribina. Ova pasaža zamišljena je kao glavna infrastrukturna kičma kazališta jer se u njenom trupu nalaze sve potrebne električne instalacije za rasvjetu, ozvučenje i optičku mrežu. Za razliku od čeličnih tribina središnja je tribina kazališta izvedena u bijelom betonu bez nosive konstrukcije direktno na očišćenu matičnu stijenu i predstavlja sastavni dio nove topografije okoliša.

            Ovim rješenjem rimsko kazalište razvija kapacitet od 1.200 sjedećih mjesta, a kako bi taj broj posjetitelja efikasnije cirkulirao prilikom manifestacija revitalizirano je ukupno šest ulaza/izlaza koji su bili korišteni u antičko doba kada je građevina mogla primiti i do 3.000 posjetitelja.

PROJEKTNI TIM

Marko Martinčić mlađi (konstrukcija), Dean Skira (rasvjeta), Đeni Gobić Bravar (restauracija), Nataša Nefat (konzervacija), Silvana Petešić (arheologija), ,

SURADNICI

Helena Sterpin , Aleksandar Ćelović (arhitektura)

INVESTITOR

Arheološki muzej Istre

IZVOĐAČ

Ingrad d.o.o., Kapitel d.o.o.

GODINA POČETKA PROJEKTIRANJA

2013

GODINA DOVRŠETKA PROJEKTIRANJA

2021

GODINA POČETKA GRADNJE

2021

GODINA DOVRŠETKA GRADNJE

2022

POVRŠINA OBUHVATA (m2)

1200 m2

UKUPNA TLOCRTNA POVRŠINA (m2)

822,56 m2

PROGRAM/VRSTA

Kultura

LOKACIJA

Pula