Ekološka farma crnih slavonskih svinja fajferica

Nominacija za nagradu Viktor Kovačić 2021.

Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Bosnić+Dorotić
Foto: Bosnić+Dorotić

Autori:

Margita Grubiša
Marin Jelčić
Daniela Škarica
Ivana Žalac

Tvrtka:

SKROZ d.o.o.

Projektni tim:

Margita Grubiša , Marin Jelčić , Daniela Škarica , Ivana Žalac , Zvonimir Marčić

Suradnici:

Luka Eškinja / Stabilnost d.o.o. , Damir Šiljeg / Ured ovlaštenog inženjera elektrotehnike Damir Šiljeg , Davorin Gržan / Viking projekt d.o.o. , Hrvoje Pongrac / Inspekting d.o.o.

Investitor:

Dimitrije Simonović , Dragan Simonović, , Domagoj Vida , Luka Mandić / Sin Ravnice d.o.o.

Izvođač:

Drvene konstrukcije d.o.o.

Godina početka projektiranja:

2019

Godina dovršetka projektiranja:

2019

Godina početka gradnje:

2020

Godina dovršetka gradnje:

2021

Površina obuhvata:

27,599m2 m2

Ukupna tlocrtna površina:

2x310m2 m2

Program / vrsta:

Ostalo

Lokacija:

Cret Viljevski, Zagrebačka ulica bb

Obrazloženje stručnog žirija:

U kontekstu društvenih i gospodarskih okolnosti depopulacije i ekonomske degradacije, etičkih pitanja korištenja životinja u suvremenoj proizvodnji hrane, ali i u pogledu same prostorne intervencije, projekt Ekološke farme predstavlja rijedak i vrijedan iskorak. Projektom su reinterpretirane uobičajena dispozicija staja, njihov odnos prema slobodnom i otvorenom prostoru ispaše, ali i prostorna raspodjela funkcionalnih cjelina unutar staja, uvođenjem centralne galerije i pomičnih pregrada. Materijalnost i pojavnost arhitektonske intervencije, proizašle iz reinterpretacije tradicionalnih građevinskih elemenata, dovedena je do krajnje čitkosti i jezgrovitosti. Svi su arhitektonski elementi svedeni na tri osnovne skupine: betonsku bazu, drveno nadgrađe te pomične metalne elemente za prostorne i uporabne varijacije, što intervenciju čini jasnom, uvjerljivom i dosljednom. Shematska jasnoća drvene konstrukcije pronašla je svoj odraz u dvostrukim dijagonalnim brisolejima, koji uz nužnu ventilaciju i kontroliranu insolaciju, vanjskom i unutrašnjem prostoru nude kontinuiranu igru svjetla i sjene. Izvedba drvenog nadgrađa od lokalnog hrasta lužnjaka zaokružuje dosljednost projekta.

O projektu (tekst autora):

Slavonija je regija Hrvatske izuzetno iseljena u nekoliko zadnjih desetljeća. Srećom, još uvijek postoje pojedinici koji se žele baviti poljoprivredom i ratarstvom te koji svojim održivim primjerom mogu potaknuti zajednicu na povratak izvornim vrijednostima.  Kako bi arhitektura ostala u duhu slavonskog ruralnog ambijenta, osim ogoljenom funkcijom, pojavnost objekata uvjetovana je kontekstom, što se iščitava u geometriji i pokrovu krova te u materijalu i načinu tretiranja pročelja zgrade koja pokušava ostati u ljudskom i životinjskom mjerilu. 

Programski naputak bio je izgradnja farme crne slavonske svinje prema najvišim ekološkim standardima. Crna slavonska svinja autohtona je hrvatska vrsta koja je 90-ih god. 20. st. proglašena ugroženom i bila svedena na samo 50tak jediniki prema službenim podacima. Uz to je bilo potrebno predvidjeti potencijalno širenje farme u budućnosti te sukladno tome urbanističko rješenje predlaže 2 identična kompleksa.

Građevina je primarno oblikovana funkcijom, odnosno optimizacijom funkcije.
Uobičajeno, ovakav tip zgrade je prizemnica s prostorima za životinje i hodnikom u sredini koji služi za hranjenje životinja, rasprostiranje stelje i odvoz gnojiva. Uz sam prostor staje nužno je imati spremište slame za stelju.
Eliminiranjem centralnog hodnika i stvaranjem galerije koja osim pristupa boksevima služi i za skladištenje stelje, racionaliziralo se korištenje prostora i optimizirao proces, smanjilo uznemiravanje životinja, ali i ukinula potreba za transportom stelje.
Ukidanju hodnika prethodilo je uvođenje pomičnih pregrada koje su omogućile jednostavnije održavanje, ali i stvaranje različitih scenarija korištenja objekta u kojima se prostori smanjuju i povećavaju; od najmanjeg boksa za krmaču s praščićima do jedinstvenog prostora za sve životinje.
Sumiranjem svih navedenih parametara i uvažavanjem proporcije čovjeka, životinje i stroja, nastao je presjek s dvostrešnim kosim krovom. Dobivene kose krovne plohe izmaknute su u sljemenu, čime je omogućeno dodatno osvjetljenje i ventiliranje spremišta stelje na galeriji.
Pri odabiru materijala važan je čimbenik bila otpornost elemenata u direktnom doticaju sa životinjama. Za bazu je odabran beton uz pomične pregrade od pocinčanog čelika, iznad kojih su drvena konstrukcija, ujedno i zona ventiliranja i osvjetljenja te biber crijep kao pokrov.