Vijesti
Sunčana strana modernizma – Brela
datum/vrijeme
26.10.2018.

SUNČANA STRANA MODERNIZMA

Fragmenti turističke arhitektura u Hrvatskoj, 1965.-1971.

Povodom obilježavanja 50-te obljetnice prve turističke nagrade Brela „Šampion turizma“, u Hotelu Maestral u Brelima arhitekata Julija DeLuce, Ante Rožića i Matije Salaja, te autora interijera Bernarda Beradija postavlja se izložba Sunčana strana modernizma, čiji važan dio čini upravo serija realizacija turističkih projekata doajena hrvatske arhitekture Ante Rožića koji je upravo u Brelima ostvario neke od svojih neznačajnijih radova. Hotel Maestral jedno je od kanonskih djela hrvatskog visokog modernizma, možda i najljepši hotel na hrvatskoj jadranskoj obali i ishodišni projekt izložbe, a danas je preventivno zaštićen kao kulturno dobro. Hotel je još uvijek u gotovo intaktnom stanju, a elegantni i sofisticirani javni prostori hotela sjajan su okvir za izložbu koja prati evoluciju turističkih tipologija na prijelazu sa 1960-ih na 1970-te, kada upravo Brela postaju svjetski relevantno mjesto arhitektonskih istraživanja. Tome u prilog govori i činjenica da su turistički projekti u Brelima, ali i drugdje na hrvatskoj jadranskoj obali, važan dio izložbe Concrete Utopia (Konkretna utopija) postavljenoj u Museum of Modern Art u New Yorku gdje su i predstavljeni kroz iste analitičke aksonometrije koje će biti pokazane i u Hotelu Maestral. Namjera ove izložbe, pa i virutalne veze New Yorka i Brela, MoMA NY i Hotela Maestral, je ukazati na izuzetnu kulturnu vrijednost naših hotela, a naročito Hotela Maestral o čijoj budućnosti treba pažljivo razmisliti.

 

Problemski okvir izložbe

1960-tih, na vrhuncu modernizacije i urbanizacije Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, istočna jadranska obala polazi kroz temeljitu preobrazbu bitno pokretanu ekonomijom i socijalnim dinamikama masovnog turizma.

Lokalna arhitektonska kultura na svojem je vrhuncu, a, neočekivano, upravo komodificirana

i visoko normirana tipologija hotela postaje jedan od glavnih poligona arhitektonskih istraživanja. U svega desetak godina odvija se brza evolucija koncepata i estetika, od visokog modernizma do brutalizma, od regionalizma do strukturalizma. Svim tim istraživanjima zajedničko je nastojanje da se kod «projektiranja za najveće brojeve» uspostavi balans između naizgled proturječnih zahtjeva: između individualnog i kolektivnog, između lokalnog i internacionalnog, između prirode i artificijelnog pejzaža, između «popularne» i «visoke» kulture, između instrumentalnih ciljeva i humanističkih vrijednosti.

Radeći u osjetljivim ambijentima obilježenima bogatom urbanom i graditeljskom tradicijom, niz arhitekata koristi upravo turističku arhitekturu za izgradnju novog urbano- kulturnog sloja u kojem pokušavaju definirati odrednice «naše arhitekture» koja je moderna, a odgovara na lokalne topografske i klimatske datosti, koja ima jasnu ekonomsku ulogu, no pri tome doprinosi i boljitku lokalnih zajednica, koja korespondira s internacionalnim kretanjima, ali pri tome nastoji kultivirati vlastitu autentičnost. Turizam tako pokreće izgradnju «sunčane strane» Hrvatske i tadašnje Jugoslavije, a hoteli i prateća infrastruktura postaju optimistični ambijenti u kojima su pouke mediteranske kulture kritički prenesene u specifične oblike privremenog habitata i socijalnih praksi dokolice.

Arhitekti Boris Magaš, Ante Rožić i Branko Žnidarec, pripadnici generacije hrvatskih arhitekata stasalih upravo na valu optimističnih 1960-ih, na seriji turističkih projekata prikazanih na izložbi pokazuju i homogenost i visoku razinu lokalne arhitektonske kulture, ali i različitost pojedinačnih pristupa i poetika koji logično reagiraju na lokalne uvjete.

Projekti prikazani na izložbi: Hotel Maestral (Julije DeLuca, Ante Rožić, Matija Salaj, interijer Bernardo Bernardi, 1962. – 1965.), Brela; Hotel Berulia (Ante Rožić, interijer Bernardo Bernardi, 1968. – 1970.), Brela; Vila Berulia (Ante Rožić, 1967. – 1970.), Brela; Turistički centar Brela (Ante Rožić, interijer Bernardo Bernardi, 1967. – 1969.), Hotel Solaris (Boris Magaš, 1967. -1968.), Zablaće pored Šibenika, Hotel Adriatic II (Branko Žnidarec, 1971.), Opatija

 

Kustosi: Maroje Mrduljaš (Arhitektonski fakultet u Zagrebu), Mira Stanić

 

Suradnici: Irena Bakić, Sonja Halapir (aksonometrijski prikazi);

Tin Jakopec, Nikola Brlek (makete);

Miho Károlyi (digitalizacija i obrada fotografija)

 

Fotografije: Aleksandar Károlyi (crno-bijele), CCN Images, Zagreb (u boji)

 

Koordinacija i organizacija u Brelima: Valentina Vitković

Koordinacija za Platformu 9.81: Miranda Veljačić

 

Nositelj izložbe i provoditelj umjetničko-istraživačkog projekta: Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, voditelj umjetničko-istraživačkog projekta: Goran Rako

Parter izložbe: Galerija DESSA, Ljubljana, voditeljica galerije Maja Ivanič

Organizacija izložbe: Turistička zajednica Brela, Platforma 9.81, Split