POVIJEST
Povijest UHA-e do 1996

Više u ČIP-u br. 6-8 1996 (505/507)

autor: Tomislav Premerl d.i.a.

02.03.1878. – osnovan je Klub inžinirah i arhitektah u Zagrebu, upisano je 35 članova iz Zagreba i 48 iz područja uže Hrvatske i Slavonije.

1902. – Društvo je brojilo 205 članova

1910. – osnovano je Društvo inžinira i arhitekata Kraljevine Dalmacije sa sjedištem u Splitu.

1911. – u Zagrebu je osnovana Arhitektonska sekcija Društva inžinira i arhitekata Hrvatske i Slavonije.

04.07.1919. – osnovano je Udruženje inženjera i arhitekata Kraljevine SHS sa sjedištem u Beogradu i Sekcijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Splitu.

1919. – organizacija mijenja ime u Udruženje Jugoslavenskih inženjera i arhitekata.

1939. – na  XX. Skupštini u Novom Sadu Udruženje mijenja naziv u Savez inženjerskih Društava Kraljevine Jugoslavije , a Sekcija u Društva (Društvo inženjera Zagreb).

07.05.1946. – u Zagrebu osnovan Savez društava inženjera i tehničara FNRJ. U to vrijeme Društvo inžinjera i tehničara Hrvatske ima 1547. članova.
Sekcija arhitekata djeluje u okviru DIT-a.

1950. – na V. Plenumu SDITJ-a u Ljubljani – osnutak posebnih društava inženjera i tehničara pojedinih struka po republikama.

1950. – iz Društva inženjera i tehničara Hrvatske izdvaja se Sekcija arhitekata.

15.09.1850. – osniva se Društvo arhitekata Hrvatske (DAH).

1952. – osnovan Savez arhitekata Jugoslavije.

1956. – osniva se Društvo arhitekata Zagreba.

1960. – republička društva arhitekata postaju Savezi arhitekata ujedinjeni u Savez arhitekata Jugoslavije (SAJ).

1960. – u Zagrebu osnovan Savez arhitekata Hrvatske (SAH), a unutar njega su djelovala Društva arhitekata Zagreba (DAZ), Rijeke, Splita, Zadra, Dubrovnika, Istre, Osijeka, Karlovca i Društvo varaždinsko – međimurske regije.

02.10.1991. – SAH je istupio iz Saveza arhitekata Jugoslavije.

15.05.1993. – SAH mijenja ime u Udruženje Hrvatskih arhitekata (UHA)

Od svog osnutka 1878. godine do danas stručno udruženje inženjera i arhitekata razvijalo se i odvajalo po strukama a cijeli bi taj slijed mogli podjeliti u pet osnovnih razdoblja:

a) prvih 25. godina djelovanja (1878. – 1902.)
b) od početka stoljeća do svršetka I. svjetskog rata (1902. – 1918.)
c) međuratno razdoblje (1918. – 1941.)
d) poslijeratno razdoblje (1945. – 1990.)
e) najnovije razdoblje (1990. – danas)

Dana 02. 03. 1878. osnovan je Klub inžinirah i arhitektah u Zagrebu. Bilo je upisano 35 članova iz Zagreba i 48 s područja uže Hrvatske i Slavonije. Konstituirajuća Skupština Kluba održana je u Ilici 6.

Arhitekti su tada bili jedna od najvećih grupacija i djelovali su u zajednici s ostalim stručnjacima tehničkih znanosti. Unutar staleškog udruženja Kluba arhitekti su nastojali izboriti samostalnost projektantskog rada naglašavajući primat svojih umjetničkih ciljeva. Od svog osnutka inženjerska se organizacija se intenzivno i dosljedno bavi svim aktivnostima i rješavanjima stručno-tehničkih problema te društveno-tehničkim preokupacijama. Njeno humanističko nastojanje izraženo je geslom “spojiti pojedine tehničke sile za unaprjeđivanje strukovnog rada i društvenog života”.
Društvo je kao strukovna organizacija imala bitnog udjela u ostvarivanju istinskih kreativnih djela, noseći duh novog vremena tehničkog i društvenog napretka. Zagreb se u posljednja dva desetljeća 19. stoljeća, nakon potresa 1880., skladno razvija u veliki europski grad, i smišljenom urbanističkom idejom ostvaruje poteze parkova i trgova, izgrađuje se po regulatornoj osnovi koja nam je ostavila vrijednu cjelinu i oformila grad koji poznajemo. Sve je to pretežno bila zasluga tog strukovnog društva.
16. 06. 1884. Klub je prerastao u Društvo inžinira i arhitekta gdje arhitekti još uvijek djeluju u krugu ostalih stručnjaka tehničke znanosti. Suradnja s Jugoslavenskom akademijom znanosti i umjetnosti kao nosiocom znanstvenog rada unas započinje godine 1887.
Razvojem se društvo proširuje, pa je 1894. i promjenjen naziv u Društvo inžinira i arhitekata u Hrvatskoj i Slavoniji. 1898. Društvo počinje aktivno raditi na osnutku visoke tehničke škole u Zagrebu. U ljetu 1914. Balkanskom je naredbom prekinuto djelovanje Hrvatskog društva inžinira i arhitekata, a tek će Zemaljska vlada dozvoliti nastavak rada Društva krajem 1917. godine.

U Zagrebu, djeluje i Udruženje graditelja Kraljevine SHS. U zagrebačkoj sekciji Udruženja 1928. godine djeluje 460 članova ( u novoosnovanoj državi pristupilo se reorganizaciji rada pa je osnovano Udruženje inženjera i arhitekata Kraljevine SHS – 03. 07. 1919. – sa sjedištem u Beogradu te sekcijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Splitu). U okviru inženjera tehničara osniva se 1936. sekcija Zagreb koja sljedeće godine počinje izdavati svoj list “Glasnik udruženja društva tehničara”.
Skupština udruženja sekcija koja je održana u Splitu 1938. ističe u svom radu, uz reagiranje i rezoluciju, društveno-političke probleme, potiče staleška pitanja, bori se protiv uvođenja opće obveze rada, za mogući i ravnopravni rad tehničarki te razmatra zakon o ovlaštenim inženjerima. Traži se novi Statut udruženja . Upućuju se oštri prosvjedi zbog otpuštanja iz državne službe radi glasovanja na državnim izborima. Zagrebačka sekcija odlučno je uključena u provođenja zaključaka skupštine. Zagrebačka sekcija je istupala protiv “reakcionalne” uprave Udruženja.
Na XX. skupštini u Novom Sadu 1939. Udruženje mijenja naziv u Savez inženjerskih društava Kraljevine Jugoslavije, a sekcije u društva (Društvo inženjera Zagreb). Društvo inženjera Zagreb pokreće časopis “Inženjer” koji je davao podršku “lijevim” težnjama u vrijeme neposredno prije rata. Ipak krajem iste godine list prestaje s radom. Te godine je održana i zadnja skupština Društva inženjera Zagreba  u novom društvenom domu u Pierottijievoj 4.
Situacija u Savezu i zagrebačkom Društvu odgovarala je vremenu napetosti pred dolazećim ratom. Takva će klima ubrzo dovesti i do raspada cijele organizacije. Tijekom rata (1941. – 1945. ) djeluje u Zagrebu Hrvatsko inženjersko društvo Neposredno nakon završetka rata u Zagrebu se odmah počelo raditi na osnivanju Međusekcijskog inicijativnog odbora inženjera i tehničara pri Zemaljskom tajništvu za NR Hrvatsku. Pripremala se nova organizacija tehničkih stručnjaka sa zadatkom obnove i izgradnje nove Jugoslavije. Osnivačka skupština sazvana je 24. 03. 1946. u Zagrebu. Već je obnovljen rad svih sekcija, među njima i Sekcije arhitekata.

Prihvaćen je novi pravilnik, izabran je novi upravni i izvršni odbor Društva inženjera i tehničara NRH.
03. – 07. 05. 1946. u Zgrebu se održava Prvi kongres inženjera i tehničara Jugoslavije na kojem je osnovan Savez društava inženjera i tehničara FNRJ.
Sekcija arhitekata bavi se pitanjima Pravilnika za raspist natječaja, planiranja izdavanja tehničke literature te pripreme za izdavanje mjesečnika. U to vrijeme društva inženjera i tehničara Hrvatske ima 1547 članova. Iz Društva inženjera i tehničara Hrvatske izdvaja se sekcija arhitekata koja 15. 10. 1950. osniva Društvo arhitekata Hrvatske (DAH). DAH od tada počinje svoj samostalan i vrlo plodan rad sve do 1990. Republička društva arhitekata u novoj strukturi 1960. postaju savezi arhitekata ujedinjeni u Savez arhitekata Jugoslavije(SAJ), pa je u Zagrebu osnovan             Savez arhitekata Hrvatske (SAH), a zbog brojnog članstva u većim gradovima i regijama osnivaju se unutar saveza i društva arhitekata. U Hrvatskoj su djelovala društva arhitekata Zagreba (DAZ), Rijeke, Splita , Zadra, Dubrovnika, Istre, Osijeka, Karlovca i Društvo varaždinsko međimurske regije.

02. 10. 1991. SAH je istupio iz Saveza arhitekata Jugoslavije.
15. 05. 1993. SAH mijenja ime u Udruženje hrvatskih arhitekata (UHA).”

U okviru Udruženja hrvatskih arhitekata djeluju društva: Društvo arhitekata Zagreba (DAZ), Društvo arhitekata Splita (DAS), Društvo arhitekata Osijeka (DAO), Društvo arhitekata Varaždina (DAV), Društvo arhitekata, građevinara i geodeta Karlovca (DAGG), Društvo arhitekata Istre (DAI), Društvo arhitekata Dubrovnika (DAD), Društvo arhitekata Rijeke (DAR), Društvo arhitekata Zadra (ZDA), Udruženje arhitekata Međimurja (UAM).