Aktualno
OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE RH
datum/vrijeme
03.04.2020.

Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, kao stručne udruge i institucije, ponovo pozivaju na sveobuhvatne aktivnosti u cilju što kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzročene snažnim potresima u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine.

Poštovani predsjedniče Vlade,

stanje kojem svjedočimo u volonterskim operativnim aktivnostima te pokušaji kreiranja nedovoljno strateški promišljenog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja pokazuju da se, niti 13 dana nakon snažnih potresa koji su 22.03.2020. godine pogodili Zagreb i niz naselja u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji, još uvijek nije pristupilo ozbiljnom i koordiniranom rješavanju ovog iznimno složenog problema.

Nadovezujući današnje stanje na izostanak sustavnog planiranja i pripreme za nepogodu koja je bila vrlo izvjesna i gotovo neizbježna, a koja nas je ipak zatekla potpuno nespremnima, te trenutno neuspješno suočavanje s njegovim posljedicama, jedinu svijetlu točku predstavljaju volonteri koji već danima obilaze objekte i vrše preliminarne procjene statičkih oštećenja kako bi pomogli našim sugrađanima.

U namjeri da prebrodimo ovu tešku situaciju, kao što smo do sada više puta naglasili, zalažemo se za uspostavu Koordinacijskog tijela koje bi trebalo definirati sve strateške postupke, financijske modele i zakonodavne okvire kako bi se ova kriza izgrađenog prostora Zagreba i njemu gravitirajućih naselja prevladala na kvalitetan način. Koordinacija bi obuhvaćala dvije razine: 1. razina – strateško planiranje i upravljanje krizom i 2. razina – operativne radne stručne skupine, uz kvalitetno učestalo informiranje javnosti o učinjenom.

Nastavno na do sada napravljeno u operativnom pogledu, nužno je aktivirati sve mehanizme kako bi se što prije i kvalitetnije završilo s preliminarnim pregledima objekata za koje su vlasnici ili korisnici prijavili oštećenja. Na temelju tih pregleda potrebno je dovršiti hitne sanacije i riješiti problem zbrinjavanja iseljenih građana. Druge potrebne aktivnosti podrazumijevaju analizu, kreiranje strategije, plana obnove, a kao rezultat toga i izmjenu zakonodavnog okvira koja će se prilagoditi stručno utemeljenom pristupu obnove i sanacije nakon ovog potresa te provesti široku protupotresnu sanaciju građevinskog fonda kao višegodišnji fokus države.

Potrebno je preispitati hitno donošenje Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Zagreba i okolice kao operativnog okvira. Brojne primjedbe koje je dostavilo niz institucija i pojedinaca, govore o tome da prijedlog Zakona nije pisan dovoljno stručno i sveobuhvatno te da njime nisu na odgovarajući način obuhvaćeni svi procesi koji će neminovno uslijediti ukoliko želimo obnoviti sve stradale sredine, a da u isto vrijeme unaprijedimo stanje koje je u njima bilo prije potresa. Strateško sagledavanje potreba mora prethoditi ovom procesu.

U sličnoj smo situaciji kao nakon zagrebačkog potresa 1880. godine, nakon kojeg smo obnovom i gradnjom dobili novo srednjoeuropsko središte Zagreba. Tako bi i sada sustavna obnova trebala biti usmjerena prema cilju stvaranja gradskog i državnog središta 21. stoljeća kojim ćemo se svi ponovo ponositi. Treba krenuti od tradicije, poštujući načela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedinačnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih površina, prometu, demografskoj obnovi i drugom. To do sada, nažalost, nije bio slučaj. Stoga se nadamo da smo svi zajedno dobili još jednu šansu i da će nas ova situacija potaknuti da krenemo s promišljanjem koncepata, pristupa i modela primjerenih našem društvenom i kulturnom kontekstu.

Obnova će angažirati velika financijska sredstva, bit će u nekim segmentima dugotrajna i zahtjevna, te je propuštanje prilike da joj se pristupi sveobuhvatno, stručno, racionalno i inovativno jednostavno nedopustivo. Proces obnove je nužno staviti u funkciju napretka i poboljšanja društvene dobrobiti te mora pokazati sve odlike koje kao društvo želimo promovirati i podupirati – stručnost, racionalnost, integralni pristup i inovativnost u rješavanju i svladavanju problema.

Pozivamo Vas još jednom da hitno pristupite formiranju Koordinacije stručnjaka koja će voditi cjelokupan proces obnove, u kojem je Zakon samo jedan segment, kako bismo kao društvo i kao zajednica ovu nepogodu pretvorili u prekretnicu i poticaj. Ovo je prilika da napravimo zajednički iskorak, te izvučemo pouke koje će nas učiniti sposobnijima i spremnijima za izazove koji dolaze.

S poštovanjem,

Hrvatska komora arhitekata – dr.sc. Željka Jurković, predsjednica

Hrvatski savez građevinskih inženjera – Mirna Amadori, predsjednica

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – prof. dr.sc. Krunoslav Šmit, dekan

Društvo arhitekata Zagreba – Tihomil Matković, predsjednik

Udruženje hrvatskih arhitekata – Maja Furlan Zimmermann, predsjednica

Udruga hrvatskih urbanista – Sandra Jakopec, predsjednica

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske – dr. sc. Zvonko Maković, predsjednik

Institut za povijest umjetnosti – dr. sc. Katarina Horvat Levaj, ravnateljica

Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata – Mario Jukić, predsjednik

U prilogu: