Nagrada Viktor Kovačić za životno djelo
Bruno Milić
laureat
Godina
1988.

Kako se, kreativno i profesionalno, raskošan život i rad krije iza enciklopedijski sažetog “curriculuma” arhitekta Brune Milića! A nije bilo nimalo lako u vihoru ratnih zbivanja i teškim poslijeratnim okolnostima postati i ostati urbanist. Posebno je rad u području urbanizma bio otežan zbog pomanjkanja prethodnih istraživanja-taj rad nije značio dograđivanje, nego izgrađivanje samih osnova i sakupljanje dokumentarnog materijala. uvjeti za rad bili su nepovoljni zbog nedostatka naučnih radova, monografija, razrađene urbanističke statistike, a da se ne govori o arhivskim i muzejskim materijalima. Osim toga, industrijski razvoj u posljednjih dvadesetak i više godina potpuno je promijenio ljudski život, više nego u svim stoljećima od početka naše ere.Ta brzina razvoja, gotovo izvan ljudske moći prilagođavanja, uočljiva je osobito u planiranju- spoju znanosti i umjetnosti- znanosti u smislu analize ljudskih odnosa, a umjetnosti kao koordinatora ljudskog djelovanja.Shvativši od početka svog djelovanja da je kreativni projektant i urbanist odgovoran zaštitinik prirodnog prebivališta i ljepote humanog životnog prostora- Bruno Milić se, nakon osam godina svestrane arhitektonske i urbanističke prakse, posvećuje znanstvenom i nastavnom radu na Zagrebačkom sveučilištu. Isprva je radiokao pomoćni projektant na novogradnji Tehničkog fakulteta u Zagrebu (1941-43), kao službenik u glavnom ravnateljstvu za javne radove u Zagrebu (1943-46), kao projektant APZ-a u Zagrebu, pretežno na izradi regulacionih osnova popaljenih sela i gradića Hrvatskog Primorja (1946-49), ali projektira i objekte opće ili industrijske namjene. Dolaskom na katedru za urbanizam Tehničkog (danas Arhitektonskog) fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje 1949. postaje asistent, otvorile su se Bruni miliću monogo šire mogućnosti za iskazivanje svojih sposobnosti. U svojoj struci zauzima vidan položaj zahvaljujući rezultataima rada-studijama, elaboratima i referatima o urbanističkoj problematici, a kao nosilac brojnih istraživačkih radova vezanih za regionalno prostorno planiranje prenosi svoja iskustav na mlađe genracije. Neki su radovi zapaženi i izvan naših granica-rekonstrukcija Zadra (1951-89), studije turističkog područja Rovinj-Bale u sklopu projekta “Gornji Jadran” (1971), Botanički vrt u ZAgrebu (1979), studija prostornog razvoja zagrebačkog sveučilišta…Dijelovi tih elborata bili su izloženi u prostorijama JAZU te na međunarodnim izložbama u Parizu, Moskvi, Münchenu, ondonu, Haagu…Radovi na rekonstrukciji povjesne jezgre Zadra počinju 1951. (i traju, uz manje prekide, takoreći do danas), uz temeljitu znanstvenu analizu, kulturološki pristup i senzibilno istraživanje estetike autentičnog ambijenta, u gotovo razorenom gradu. Tada još nema utvrđene metodologije rada, pa je Milić stvara, zajedno sa Seisselom i Boltarom.Urbana struktura Zadra rekonstruirana je sa svim stilskim, slojevitim karakteristikama, ali sa suvremenim elementima bez faksimila. Taj rad, rezimiran u monografskom manuskriptu, priznat je Miliću kao habilitacija. U disertaciji “Prostorna kvantifikaija visokoškolskih znanstvenih i nastavnih ustanova” obradio je roblem dimenzioniranja u izgradnji sveučilišnih kompleksa. …Sena Sekulić Gvozdanović za ČIP 3/1990.

BIOGRAFIJA:

Bruno Milić, urbanist i arhitekt, rođen je u Rijeci 15. kolovoza 1917. godine. Studij arhitekture završio je u Zagrebu 1942, specijalizirao u Parizu 1956, doktorirao u Zagrebu 1979. Od 1950. je asistent, zatim docent i redovni profesor na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. uz nastavni rad bavi se arhitektonskim planiranjem. sudjelujući u arhitektonskim i urbanističkim natječajima osvaja niz nagrada. Autor je brojnih stručnih i znanstvenih radova. od 1980. godine je u mirovini ali ostaje aktivan na poslijediplomskom studiju Arhitektonskog fakulteta.

Važniji radovi: — Idejna urbanistčka osnova Varaždina, natječaj, prva nagrada (suradnja s V. Jamnicky)- 1942, razrada 1956-57.- Idejni urbanistički planovi za obnovu popaljenih mjesta u Hrvatskom Primorju: Podhum, Breze, Studena, Bribir, Klana (- Laboratorijski kompleks „Fotokemika“, Zagreb, Maksimir, urbanistička dispozicija, arh. projekti i realizacija, 1947.- Design-projekt telefonskog aparata, natječaj, prva nagrada (suradnja . Gaj)- 1948, serijska izvedba R. Končar- Tvornica pokućstva u Novoj Gradiški, projekt i djelomična izvedba-1948-52.- Pamučna predionica, Zagreb- Svetice, projekt i izvedba 1948-49.- Dvorazredna škola-tipski projekt za hrvatsko primorje- Osmogodišnja škola, tipski projekt i višestruka realizacija- 1948-50.- Tvornica filmova Samobor, dejni projekt, 1950.- Drvno-industrijski kombinat „Bosanka“ u Blažuju kraj sarajeva, urbanistička dispozicija, arh. projekt i realizacija 1948-52. (suradnja J. Jelovac)- Idejna uranistička osnova Petrovaradina, natječaj, prva nagrada- 1954.- Urbanistička i arhitektonska rekonsrukcija povijesnog dijela Zadra s nizom provedenih urbanističkih i arhitektonskih projekata-1955-60.- Idejna urbanistička studija područja „Novi Zagreb“ južno od Save (IUSPJOS)- 1958-59.- Stambena zgrada „Meandar“ u Nikšiću, projekt i realizacija- 1959.- Urbanističko-arhitektonsko rješenje užeg središta povijesnog Zadra s nizom idejnih projekata za arhitektonsku realizaciju- 1960-65.- Mikrourbanističko rješenje i oblikovanje okoliša Muzeja hrvatskih starina u Splitu-1962.- Idejno urbanističko rješenje središnje zone Trnja u Zagrebu (pozvani natječaj, suradnja D. Boltar) 1962-63, ponovni natječaj 1983-84.- „Valorisation des monuments et sites historiques dans le plan d’aménagement de Zadar“, publicirano u „Attualit? urbanistica del monumento e dell’ambiente antico“, Milano, 1968.- Urbanističko-arhitektonsko rješenje turističke zone unta Mika kraj Zadra (natječa,j prva nagrada)- 1970, te detaljna urbanistička razrada, projekt i realizacija kompleksa Stari Park- 1973-74.- „Prostorn akvantifikacija visokoškolskih znanstveno-nastavnih ustanova“- doktorska disertacija- 1980.- Idejno urbanističko, arhitektonsko i hortikulturno rješenje ulaznog prostora perivoja Maksimir, 1985.- „Tragovi baroka u perivojima Sjeverozapadne Hrvatske“, referat na simpoziju u Varaždinu 1988, publicirano u Zborniku Fakulteta poljoprivrenih znanosti „Povijesno nasljeđe II“, 1990.- Urbanističko-arhitektonska studija za područje Foruma u Zadru- 1989.- „Komparativna analiza kartografske i grafičke dokumetacije Maksimira“, publ. u Zborniku radova sa Znanstvenog savjetovanja o zelenilu grada Zagreba- 1989.- „Izgradnja na Pustijerni u Dubrovniku- teze za urbanističku i arhitektonsku sintezu“ (u tisku), 1989.- „Razvoj grada kroz stoljeća, Prapovijest-Antika“ (u tisku), 1988.