Istaknuti članci
140 godina Udruženja hrvatskih arhitekata i njegova nakladnička djelatnost
datum/vrijeme
23.10.2018.

Misija Kluba hrvatskih arhitekata u Zagrebu, prethodnice arhitektonske sekcije Društva inženjera i arhitekata, jest „da goji i unapređuje arhitekturu kao glavnu granu umjetnosti, i da štiti staleške interese hrvatskih arhitekata“.

I nadalje: „Ova se svrha ima postignuti: a/ pretresivanjem sviju pitanja, koja se tiču arhitekture, na sjednicama i u javnim glasilima ili, posebnim izdanjima; b/ priređivanjem izložaba, ili sudjelovanjem kod inih javnih izložaba; c/ proučavanjem pitanja o umjetničkom razvoju gradova i njihovoj regulaciji, te njegovanjem interesa za sačuvanje starih umjetničkih ili historički važnih mjesta i spomenika u kraljevinama Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji; d/ unapređivanjem i zaštićivanjem staleške časti arhitekta, te moralnim i materijalnim podupiranjem mladih talenata.“

(Pravila Kluba Hrvatskih arhitekata u Zagrebu, 1905.)

Ovome nizu potrebno je dodati izdavanje strukovnog časopisa, važnog medija komunikacije unutar same struke, ali i sa zainteresiranom javnošću, koji izlazi u kontinuitetu s manjim prekidima gotovo od osnutka Kluba inžinirah i arhitektah 1878. godine. Prvi broj časopisa Viesti Kluba inžinirah i arhitektah objavljen je 1880. godine.

Časopis je prostor za praćenje rada društva, promišljanje pojedinih arhitektonskih i urbanističkih tema izravno povezanih s aktualnim političkim trenutkom te društvenim i tehničkim zadacima, za razmjenu znanja i, dakako, prezentaciju same arhitektonske produkcije. Zastupljenost kako natječajnih projekata tako i realizacija je minorna jer je riječ o zajedničkom glasilu inženjera i arhitekata. Obim se povećao tek po osamostaljivanju arhitekata nakon Drugoga svjetskog rata osnivanjem Društva arhitekata Hrvatske. Urednička koncepcija časopisa bila je relativno stabilna dok je naslov časopisa bio podložan mijenama uslijed relativno čestih promjena naziva samog društva, uspostavljanja suradnje s društvima Dalmacije i Slovenije, a zatim i promjene državnih granica.

foto: Matija Kralj

U Kraljevini Jugoslaviji zagrebački strukovni list promaknut je u Tehnički list – organ Udruženja jugoslavenskih inženjera i arhitekata s uredništvom u Zagrebu, u kojem aktivno surađuju slovenski i srpski arhitekti objavljujući članke na svojim jezicima. Ideju o uspostavi zasebne publikacije posvećene isključivo arhitekturi početkom 1930-ih omelo je izdavanje ljubljanskog časopisa Arhitektura i zagrebačkog Građevinskog vjesnika. Bez rezultata ostala je i inicijativa za objavljivanje tematskog broja posvećenog Viktoru Kovačiću nakon njegove iznenadne smrti 1924. godine. Uz Tehnički vjesnik, od 1933. godine u Zagrebu izlazi i Službeni vjesnik Zagrebačke inženjerske komore. Restrukturiranjem Udruženja u Savez inženjerskih društava Kraljevine Jugoslavije časopis 1940. mijenja ime u Inženjer, a u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Tehnički vjesnik.

U socijalističkoj Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskog rata Zagreb i dalje zadržava ekskluzivno pravo na izdavanje federalnog časopisa Arhitektura – mjesečnik za arhitekturu, urbanizam i primijenjenu umjetnost , koji na kraće vrijeme 1950. mijenja naziv u Urbanizam i arhitektura. Urbanizam postaje institucionaliziran i iznimno važan segment profesionalnog djelovanja, presudan za provedbu nacionalnih razvojnih planova. Posvećen primarno djelovanju arhitekata časopis ima i drugačiju koncepciju – glavni dio o aktualnim natječajima, arhitektonskim i urbanističkim projektima i realizacijama te „dodatak“ sa strukovnim vijestima, prenesenim člancima, pravilnicima, izvještajima sa savjetovanja i kongresa.

foto: Matija Kralj

Uslijed izostanka priloga iz drugih republika, zbog inercije tamošnjih arhitekata, Arhitektura 1954. postaje prvo republičko/nacionalno glasilo Društva arhitekata Hrvatske, a nakon pokretanja časopisa Čovjek i prostor – arhitektura, kiparstvo, slikarstvo i primijenjena umjetnost financiranog od zadruge Arhitekt Društva težište se postavlja na domaću, ali i inozemnu produkciju. Donoseći širok spektar informacija o aktualnim događanjima i kraće stručne tekstove popularno zvani ČIP, osim formata, ima i koncepciju novina, što pak otvara u Arhitekturi prostor tematskim brojevima – o pojedinim tipologijama, graditeljskom nasljeđu i urbanističkom planiranju. Naredna tri desetljeća u Arhitekturi izmjenjuju se dvije koncepcije – jedna s više stalnih rubrika koje pretendiraju obuhvaćanju mišljenja i produkcije arhitekture (1960-ih, 1980-ih) i druga tematskog karaktera. Izlazeći bez većih prekida, oba časopisa njeguju kritički diskurs i visoke standarde odabira prezentiranih projekata, što jamči i profesionalni integritet glavnih urednika među kojima su bili Neven Šegvić, Vladimir Antolić, Zdenko Kolacio, Marijan Hržić, Tomislav Odak i Branko Silađin.

Domovinski rat nije prekinuo nakladnički niz ČIP-a. Izlaze tri specijalna broja o ratnim razaranjima Dubrovnika, Osijeka i Vukovara, a nakon nekoliko promjena urednika i formata, uz zadržavanje ideje o ČIP-u kao „servisu“ za informiranje o događanjima na domaćoj i inozemnoj arhitektonskoj sceni, časopis nakratko izlazi u digitalnom obliku, a zatim u sunakladništvu s Hrvatskom komorom arhitekata. Istovremeno, Arhitektura gubi svoj kontinuitet i postaje povremeni nakladnički niz temata među kojima su i monografije hrvatskih arhitekata, čime ČIP indirektno preuzima ulogu službenog glasila UHA-e i njezinih 11 regionalnih članica.

foto: Matija Kralj

Obljetnice Udruženja hrvatskih arhitekata, odnosno svih njezinih prethodnika, prigodno su obilježavane obljetničkim tekstovima i spomen knjigama objavljenim 1903. (25 godina), 1928. (50 godina) i 1978. (100 godina). U čekanju 150. obljetnice, ovu „atipičnu“ 140., obilježavamo na atipičan način, tematskim brojem časopisa ČIP Desetljeće 2008. – 2018. Priručnik 53. zagrebačkog salona. U trenutku u kojem hrvatskom arhitektonskom scenom dominiraju digitalni mediji ovaj broj na najbolji način utjelovljuje ambiciju i želju Nakladničkog savjeta Udruženja i uredništva časopisa da, poput ovogodišnjeg Salona, ČIP ponovno postane referentno mjesto za analitičko i kritičko promišljanje realiteta arhitektonske profesije i produkcije u svim područjima njezina djelovanja.

Tamara Bjažić Klarin za Nakladnički savjet UHA-e

Hvala dr. sc. Borki Bobovec – Hrvatskom muzeju arhitekture HAZU, Zagreb i  Institutu za povijest umjetnosti, Zagreb i Gordani Laslo – Arhivu Aleksandera Lasla za posudbu izvornih časopisa i spomenica koji su bili izloženi na 53. zagrebačkom salonu arhitekture i urbanizma.